U Arktičkom pravcu se napreduje
Potpisivanjem Nuukske deklaracije 12. maja je bila završena 7. sednica Arktičkog saveta na nivou ministara inostranih poslova. Formirana 1996. godine organizacija ujedinjuje Rusiju, SAD, Kanadu, Finsku, Norvešku, Švedsku, Dansku, Island,, kao i 6 udruženja autohtonih naroda Severa. Na čelu ruske delegacije na sednici je bio šef spoljnopolitičkog resora Sergej Lavrov.
Prema mišlenju eksperata, održana u glavnom gradu Grenlanda sednica Arktičkog saveta je bila ne samo najproduktivnija u toj organizaciji, već i zaista važna. Potpisan je Sporazum o saradnji u avijacionom i morskom traženju i spasavanju na Arktiku. Taj dokument, koji su predložili Moskva i Vašington, postao je prvi pravno obavezni ugovor, zaključen pod okriljem Saveta.
Prema rečima šefa MIP RF Sergeja Lavrova, saradnja u Arktiku se vodi, uzimajući u obzir recipročne interese svih arktičkih država. Očiti primer efikasnosti zajedničkog rada Rusije i Norveške je Ugovor o podeli morskih prostora i saradnji u Barencovom moru i Severnom Ledenom moru.
Postignuti u duhu partnerstva rezultat u praksi poriče sve tvrdnje o neizbežnom sukobu interesa država na Arktiku i konfliktima u borbi za resurse. Uveren sam da i novi rusko-američki ugovor o merama za dalje ograničavanje i smanjenje strateških ofanzivnih naoružanja, koji je nedavno stupio na snagu, direktno će doprineti učvršćenju bezbdnosti i poverenja u tom regionu.
Uzajamna podrška zemalja-učesnica Arktičkog saveta je pre svega potrebna radi uspešnog reagovanja na promenu klime i očuvanja jedinstvene prirode. Referat o arktičkom monitoringu, koji je podnela grupa eksperata, zaista zabrinjava. Prema mišlenju naučnika, Arktik preživljava proces otopljavanja bez presedana: led se topi mnogo brže nego se ranije pretpostavljalo. Poslednjih 6 godina je bilo za region najtopliji period kroz čitavo vreme posmatranja. Sve to vodi povećanju vodostaja Svetskog okeana – 2100. godine će on porasti za 1,6 metara. Otopljavanje se već odrazilo na rejonima večitog leda: njegove granice su se povukle u Rusiji za 80 kilometara prema severu, a u kanadskom Kwebeku skoro za 130 kilometara. Otopljavanje klime pored zagađivanja realno ugrožava ekosistem Arktika, - podvlače autori referata. U naredne 3 godine će Rusija izdvojiti 10 miliona evra za program čišćenja arktičkog regiona od smeća, koje se tamo nagomilalo.
Pored svega toga promena klime ima, mada je to čudno, i pozitivnu stranu. Otopljavanje omogućuje brodovima učinkovitije maršrute na Arktiku, kao i pristup njegovio prirodnom blagu. Prema procenama stručnjaka, u arktičkim nedrima se nalazi 13 odsto ne otkrivenih svetskih zaliha nafte i 30 odsto prirodnog gasa. O zajedničkom s Rusijom osvajanju arktičkog epikontinentalnog pojasa već vode pregovore autoritativne kompanije kao što su Rojal Dač Šel Pls, KonokoFilips, Ekskson, Norvejs Stajšiol.
Međutim, svi krupni projekti, koji se realizuju na Arktiku, moraju da obavezno imaju ekološku ekspertizu. Tek onda, zahvaljujući zajedničkim naporima svih zemalja tog regiona, uspeće očuvanje krhkog i ranjivog ekosistema.
U naredne dve godine će Švedska koordinirati rad Arktičkog saveta, kojoj je Danska predala predsednička punomoćja. Organizacija će imati i svoj sekretarijat koji će se nalaziti u norveškom gradu Tromsu.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















