Genije matamatike Pereljman – dokaz Maše Hesen
Putanja kretanja, izmena i pravaca u savremenom kulturnom prostoru i društvu – takva je tema 6. Međunarodnog festivala knjiga.
Jednom od ključnih tačaka na toj putanji može da se smatra knjiga Savršena strogost. Grigorij Pereljman: genije i zadatak milenijuma. Na festivalu se očekuje prezentacija ove prve biografije genijalnog ruskog matematičara usamljenika. Autork knjige, Maša Hesen, u Americi se smatra popularnim piscem, a u domovini, u Rusiji, novinarom.
Teško je reći šta više čudi svetsku javnost u fenomenu Pereljmana: to što je ruski naučnik prvi rešio jedan od sedam zadataka milenijuma – dokazao hipotezu Puankarea, ili to što je odbio nagradu od milion dolara i prestao da komunicira sa spoljnim svetom. U svakom slučaju, upravo ova okolnost privukla je moju pažnjuza Grigorija Pereljmana, govori Maša Hesen.
Pronalaženje informacija nije bilo jednostavno, pošto je Pereljman odbio da intervju, kao i sve ostalo – seća se Maša Hesen.
Morala sam da stvaram lik tog čoveka po onome što su govorili njegovi prijatelji, drugovi iz razreda, sa studija, sa kojima je radio u naučnim insitutima u Americi i Rusiji. U izvesnom smislu to je mnogo zanimljivije, nego pisati biografiju čoveka koji sam sa tobom razgovara, tvrdi Maša Hesen, zato što u tom slučaju ili postaješ prenosilac njegovog sopstvenog viđenja svoje ličnosti, ili ulaziš u konflikt sa tim viđenjem. I jedno i drugo nije baš dobar položaj za pisca. A pložaj onog ko ide po tragovima ispostavio se vrlo zanimljivim.
Autor je morao ne samo da ide po trgu, već i da za godinu i po sedne za klupu kako bi napisao glavu posvećenu matematici. Hipoteza koju je Pereljman, dokazavši je, pretvorio u teoremu, glasi ovako: Svaka monovalentna kompaktna trodimenzionalna raznovrsnost beskonačno je homemorfna u trodimenzionalnoj sferi. Čak profesionalci to teško mogu da shvate: dve godine tri tima matematičara pručavala su ovaj dokaz, pokušavajući da razumeju u čemu se sastoji njegova osnova. I čitava ta intriga sa odustajanjem Pereljmana od nagrade i usamljeničkim životom na kraju je takođe poslužila matematici, smatra Maša Hesen.
Najviše je dobio verovatno ne Pereljman, već Klejev Matematički institut u Kembridžu, koji je pokušao da mu uruči milion. Cilj je bio sledeći: pruvući pažnju za važnost i lepotu matematičkih zadataka. Ali oni nisu pretpostavljali da će jedan od zadataka milenijuma biti rešen u skorije vreme. Odjednom se neočekivano pojavljuje Pereljman, kao čupavac iz kutije, i ispostavlja se da je on zaista rešio ovaj zadatak. Pojavljuje se jedinstvena mogućnost da se konačno uruči ovaj milion. A dalje se dešava neverovatni scenario: uzeće, neće uzeti, doći će na konferenciju, neće doći...
Nije došao. Nije uzeo. Ali na kraju koliko je neposvećenih saznalo za postojanje samog Pereljmana i hipotezu Puankarea! Tako da je cilj inicijatora nagrade postignut.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- festival
- književnost
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















