Raspop i granica
Dok su svi normalni ljudi u Srbiji, a i oni koji nisu srbomrsci u Crnoj Gori pružili podršku episkopu mileševskom g. Filaretu i njegovom protestu zbog nepisane, a važeće zabrane da ulazi u Crnu Goru i vrši svoje kanonske dužnosti i nadležnosti u tom delu svoje eparhije, dotle se anatemisani i prokletstvu predati raspop Miraš Dedeić pridružio svojoj „ljubeznoj“ koleginici iz jedne slične nevladine organizacije. Raspop Dedeić je ovoga puta okrenuo leđa Sonji Biserko i Nataši Kandić, a priklonio se, iako nema velike razlike, Biljani Kovačević-Vučo, predsednici nevladine organizacije JUKOM. Raspop Miraš i njegova „ljubezna“ istomišljenica Biljana su zajedno, iz sve snage i glasa, udarili po iznemoglom episkopu Filaretu.
Dok je B. K. Vučo poželela da episkop Filaret „istraje do kraja“, tj. da što pre i što lakše umre protestvujući na graničnom prelazu Ranče, raspop Dedeić bi ga, bez čekanja i apsolutnog posta na smrzlini pod šatorom, hitno deportovao u Hag kako bi Crnu Goru, za početak, „oslobodio“ bar od jednog srpskog episkopa. Naravno, raspop je bio znatno neumerniji i nevaspitaniji od njegove koleginice B. K. Vučo. On bi u hašku ili neku sličnu tamnicu, samo da može, u istom paketu i o trošku svih građana Crne Gore, bez suda, suđenja i presude, nekim helikopterom poslao i mitropolita Amfilohija, kao i episkope Joanikija, Grigorija i Jovana sa kompletnim pravoslavnim sveštenstvom i monaštvom iz Crne Gore. Čak i pre episkopa Filareta!!! Ni tu ne bi bio kraj. Zadovoljan bi bio tek kada bi crnogorska vlast, na njegovu ideju, bilo u pisanoj ili nepisanoj formi, donela odluku da više nikada, bez obzira na Univerzalnu deklaraciju Ujedinjenih nacija, Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, vize, pasoše, lične karte, Šengenski sporazum, bilateralne ugovore, slobodu kretanja, slobodu veroispovesti i slično, u Crnu Goru neće pustiti nijednog srpskog pravoslavnog episkopa ili sveštenika!?! E, tek bi tada raspop mogao da orgija i na miru, bez ikakve i ičije smetnje, skrnavi mošti, ćivote, crkve i manastire po Crnoj Gori.
Raspop se ponadao da će episkopu Filaretu brzo smrknuti, a njemu još brže svanuti. Raspop se, da bi to ubrzao, potrudio da za trenutak zaboravi da je raspop i sebe je zamislio u ulozi Teri Dejvisa iz Saveta Evrope ili Karle del Ponte iz haškog tužilaštva. Ne bi mu bilo mrzno da, pošto je naviknut da krade odežde, mitre i mantije, ukrade uniformu, pendrek i zvanje Veselina Veljovića, aktuelnog direktora crnogorske policije i čuvara crnogorskih granica. Šta bi on tek radio da mu je, pored lažne vladičanske mitre na glavi, batina u ruci, a umesto panagije policijska - pištaljka oko vrata.
Televizijske kamere su 18. aprila ove godine, prilikom raspopskog pokušaja da oskrnavi ćivot Sv. Petra i Cetinjski manastir, uhvatile reči njegove „molitve“ policiji: „Ućerajte tu stoku u manastir“! Mislio je na episkopa dioklijskog g. Jovana i sveštenstvo koje je tog dana svetom liturgijom branilo svetinju od skrnavljenja. Danas je, po pitanju svih pravoslavnih episkopa i sveštenika iz Crne Gore, promenio „molitvu“ pa govori: „Išćerajte tu stoku iz Crne Gore! „
Naravno, želje raspopa Dedeića i grupe ostrašćenih bogomrzaca i srbomrzaca oko njega nisu ništa drugo do sastavni deo neviđene fantazije, bogomržnje i srbomržnje. U ovom vremenu apsurda i presedana, kao i opšteg moralnog i duhovnog posrnuća, ipak još uvek, bez obzira na raspopa i B. K. Vučo, nije normalno nekom poželeti smrt, a ne život i prokletstvo umesto blagoslova. Sveto Jevanđelje nam govori: „kakvom merom merite onakvom će vam se i meriti; i kakvim sudom sudite onakvim će vam se i suditi“. Pa neka bude tako!
- Izvor
- Glas javnosti
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















