Transsibirska železnica – glavni put zemlje
Transsibirska železnica navršava 120 godina postojanja. Eksperti govore da bez obzira na solidan vek, magistrala nije izgubila svoj značaj i do danas je jedinstvena pojava u istoriji izgradnje železničkih pruga.
13. juna 1891. godine ruski car Aleksandar Treći potpisao je ukaz o početku izgradnje Velike Sibirske železnice. Do 1916. ona je spojila je Evropu i Aziju, Centralnu Rusiju i Daleki Istok, zapadne i istočne pomorske luke zemlje. Dužina magistrale iznosi 10 hiljada kilometara, po tom pokazatelju nema joj ravne u svetu. Teško je preceniti značaj Transsibirske magistrale u istoriji Rusije, rekla je u intervjuu za Glas Rusije predstavnik Moskovskog državnog univerziteta za puteve Tatjana Paškova.
Kada nije bilo ove železnice, u 19. veku put od Moskve do Vladivostoka trajao je 362 dana.
Eksperti nazivaju Transsibirsku magistralu delom inženjerske umetnsoti. U izgradnji korištena su poslednja dostignuća nauke i tehnike tog doba. Radovi na modernizaciji železničke pruge i infrastrukture ne prestaju ni danas. Transsibirska magistrala nije relikvija, to je realnost saobraćajnog sistema, govori Tatjana Paškova.
Po današnjim merama može se reći da je to put koji je uključio sve inovacione tehnologije. To je u potpunosti elektrificirana magistrala dužine 10 000 kilometara, što ne može svaka zemlja da uradi. TAmo su uvedene najsavremenije tehnologije prevoza tereta.
U 19. veku dolazak Transsibirske železnice u gradove Urala, Sibira i Dalekog Istoka dao je dodatni stimulans za njihov razvoj. Na primer, Novosibirsk, grad-milioner, koji sada nazivaju industrijskom i kulturnom prestonicom Sibira, pre nego što je kroz njega prošla Transsibirska magistrala bio je malo naselje. Maršruta magistrale ide kroz regione u kojima je koncentrisano 80% industrijskog potencijala zemlje. A tehničke mogućnosti pruge omogućavaju da se njome preveze do 100 miliona tona tereta godišnje. Zato je značaj Transsibirske magistrale teško preceniti, smatra vodeći ekspert kompanije Finam Menadžment Dmitrij Baranov.
Termin „arterijski sistem železničkih puteva“ zastareo je, ali ipak nemoguće je ne primeniti ga. Bez železničkih pruga bili bismo sasvim druga zemlja. Bez saobraćaja ne bismo mogli da pokažemo one ekonomske rezultate koje Rusija pokazuje. Uz to železnica je vrlo profitabilna sfera.
Bez obzira na jaku konkurenciju od strane vazdušnog i pomorskog saobraćaja, železnica danas ostaje osnovno sredstvo kretanja i prevoza tereta u Rusiji. Uz to vrlo pouzdano, pošto skoro ne zavisi od vremenskih uslova. Šta više, putovanje Transsibirskom magistralom tadicionalno je popularno kod turista. Magistrala prolazi kroz 7 časovnih zona. Put iz Moskve do Vladivostoka vozom traje 6 dana i putnik ima mogućnost da kroz prozor vidi skoro čitavu Rusiju.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/ Scalino / On The Road Again /cc-by-ns 3.0 / vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- saobraćaj
- godišnjica
- istorija
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















