Grčka zavisi od finansijskih injekcija
Kako je poznato, do 15. jula Grčka mora da dobije redovni tranš u iznosu 12 milijardi evra iz kreditne linije od 110 milijardi. Novac ona dobija za obećano sprovođenje reformi. Vlada Georgijusa Papandreu je uspela da dobije saglasnost parlamenta za plan smanjenja državnih troškova. Pozitivna ocena grčkih reformi od strane MMF nije izostala. Međutim, ako se promisli, vredi da se tuguje, - reaguje na tu situaciju moskovski list Komersant.
Grčka aritmetika je jeziva. Troškovi su protekle godine iznosili 100 milijardi evra, prihodi 50. Čitav deficit budžeta se pokriva na račun spoljnih kredita. A to je sve uz ukupni spoljni dug od 300 milijardi evra! Šta predlaže vlada? Da se smanje broj radnih mesta i plate, prevaziđe neplaćanje poreza, smanjivši troškoe za… trećinu! Prirodno je da Grci, strani finansijskom asketizmu, reaguju štrajkovima i masovnim tučama sindikalnih aktivista.
Hoće li finansijske injekcije pomoći da se izbegne defolt? Kako da se obustavi širenje virusa od dugova za Portugaliju, i eventualno Italiju? Odgovori će tražiti prilikom susreta u Briselu ministri finansija zone evra. U Moskvi se mišlenje već formiralo. Defolt Grčke, koji se blago naziva restrukturizacijom, neizbežan je, - kaže šef kompanije ekspertnog konsultovanja Neokon Mihail Hazin.
Da se shvati situacija, potrebno je se obratiti početku 1980-ih godina, kada su SAD u principu promenile model kreditovanja. Ranije je dužnik vraćao kredite iz novca koji dobije. Zatim je počelo da se uvodi novo pravilo: servisiranje kredita iz svog novca. U skladu sa time obim dugova u odnosu na prihode kod svih se naglo povećao. Dakle, problemi Grčke su problemi čitavog sveta. Sledeći u EU će sigurno biti Portugalija i Irska. Obustava tog procesa neće uspeti. Sam sistem savremenog kapitalizma na američki način je već savladan, o čemu je direktno govorio bivši šef MMF Stros-Kan, zbog čega, kako smatraju neki eksperti, on je postradao.
Grčku situaciju, smatra Mihail Hazin, moguće je bilo iskoristiti radi uhodavanja realnih mehanizama rada s beznadnim dugovima. Međutim, briselska birokratija je za sada nesposobna za to.
Smatram da Grčka mora da objavi defolt. Podsećamo, Rusija je objavila defolt u situaciji, kada se to moglo izbeći. Grčka, obrnuto, u beznadnoj situaciji pokušava a da to ne učini. Ona ne može, kako bi trebalo radi spasa, da devalvira svoju valutu, koju nema. Zato se može reći: Deo duga nećemo vraćati. A zatim, ne nervirajući ljude, sprovoditi nešto strožu budžetsku politiku. U principu treba misliti na svoje nacionalne interese, a ne povlađivati međunarodnim bankama. Novi deo pomoći će samo povećati ukupan dug, čije servisiranje povećava kamate. Nema mogućnosti da se taj dug podmiri na račun unutrašnjih resursa. Predlozi Farncuske i Nemačke Grčkoj neće pomoći. U prvom slučaju, reč je o stvaranju kod privatnih investitora stimulansi za menjanje grčkih bondova, koji su u opticaju, za druge papire. U drugom slučaju je reč o dobrovoljnoj kupovini od strane investitora novih grčkih obveznica umesto poništenih.
Evro već davno nije ekonomska valuta, već talac političkih ambicija, - ubeđen je moskovski ekspert. Razumni grčki defolt bi sigurno pogodio nemačke i francuske banke. Zato ga iz svih snaga pokušavaju da onemoguće.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















