Zapad menja prilaze rešavanju libijske krize
Zapad revidira prilaze rešavanju libijske krize. Libijski lider Gadafi mora da ode sa vlasti, ali pri tome ne mora da napušta zemlju. Takvo izjavu dao je minitar inostranih poslova Velike Britanije Vilijam Hejg uoči sastanka sa francuskim kolegom Alenom Žipeom.
Faktički vojna operacija koalicije pretvorila se u podršku pobunjenicima, koja teži vojnim putem da svrgne režim pukovnika Gadafija. To ne polazi za rukom. Videći da situacija sve više klizi u ćorsokak, Zapad je ublažio svoju retoriku, samim tim nagoveštavajući mogućnost izlaska iz krize putem pregovora.
Izgleda da je tome naklonjen i pobunjenički takozvani opozicioni Prelazni nacionalni savet Libije. Njegov rukovodilac Mustafa Abdel Džalil smatra da Moamer Gadafi može da ostane u Libji, ali pod određenim uslovima. Ranije su stizala saopštenja da je libijski rukovodilac pristao da ostavi vlast u zamenu za garancije bezbednosti. Između ostalog, da se razmrznu računi Gadafija i njegove porodice, kao i da se garantuje da ga ubuduće neće goniti Haški tribunal. Perspektive regulisanja su maglovite, ali ne treba dizati ruke, smatra ekspert Ruskog instituta za strateška istraživanja Adžara Kurtova.
Put pregovora je najoptimalniji izlaz iz ove situacije koja trenutno postoji. Pregovori uz učešće svih zainteresovanih strana, između ostalog onih koje podržavaju vladajući režim pukovnika Gadafija. Pobunjenici će oduglovačiti, računati na neke ozbiljne ustupke od strane Gadafijevih pristalica. Zato ne očekujem brzo postizanje sporazuma. Rusija će biti jedan od posrednika na tim pregovorima. Ako pođe za rukom postizanje sporazuma, naravno, to će koristiti ruskoj spoljnoj politici.
Situaicija oko Libije glavna je tema na pregovorima u utorak u Rimu specijalnog predstavnika prdsednika RF za Afriku Mihaila margelova i ministra inostranih poslova Italije Franka Fratinija. Moskva i Rim u mnogome jednako vide puteve regulisanja libijskog problema, smatra rukovodilac Centra Rusko-arapski dijalog Instituta za orijentalistiku RAN Anatolij Jegorin.
Uloga Rusije u delatnosti Margelova se pozdravlja, zato što se zalažemo za to da sprovedemo mirovne pregovore sa jednima i sa drugima, da čujemo i jedne i druge. Zatim da njihove stavove na neki način zbližimo, uporedimo. Ali sve to treba da bude ne pod puščanim cevima, ne pod NATO bombama.
Italija je jedan od učesnika operacije NATO-a u Libiji, ali danas u zemlji se sve jače čuje zahtev da se prekine bombardovanje Tripolija. U tom smislu značajna je izjava MIP Franka Fratinija o saglasnosti da se prizvati svaka izjava libijskog naroda. Nije isključeno da u tom kontekstu današnji pregovori u Rimu između Fratinija i Margelova mogu da se razmatraju kao direktni dijalog NATO-Rusija na deblokiranju sitaucije oko Libije.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















