Dejvid Kameron protiv moralnog razlaganja nacije
Britanske vlasti pokušavaju da shvate zašto je za svega par dana uhapšeno skoro 3000 ljudi, stotine je ostalo bez krova nad glavom i zašto je razjarena gomila bila spremna ne samo da pljačka, već i da ubija. Analiziravši događaje s početka avgusta, Dejvid Kameron dolazi do zaključka: za sve su krive nepotpune porodice, nedostatak vaspitanja, odustvo stroge discipline u školama, socijalne i etničke zajednice koje niko ne kontroliše. Između ostalog, to nikako ne objašnjava zašto su se u gomilu huligana ulili i pripadnici imućnih porodica.
Stranci su za Veliku Britaniju i njenu privredu davnašnja glavobolja. Radi se u tome što u zemlju hrle mnogobrojni emigranti iz siromašnih zemalja Afrike i Bliskog Istoka. Govoriti da oni idu da zarade nije tačno: većina odmah posle dolaska seda na državne doprinose. Na kraju ekonomija ne dobija nove kadrove, ni nove poreske obveznike, ni aktivne potrošače. Zato sa jedne strane želju vlasti da se smanje doprinosi eksperti pozdravljaju. Ali ovde je potreban izdiferencirani prilaz, samtra generalni direktor političkih programa Međunarodog centra za pravednu politiku Sergej Zacepilov.
Najefikasniji način da se koristi neophodna pomoć kako bi čovek našao mesto u novom društvu je za njegovo obrazovanje. Izdavanje pomoći prosto zato što se on razlikuje od osnovne mase statusnog stanovništva je praksa koja još postoji u Velikoj Britaniji. I, naravno, treba vezati doprinose za neke rezultate prilagođavanja čoveka za onu kulturu i zemlju koju je odabrao.
Ipak sama ekonomija treba da bude spremna za takav masovni dolazak radne snage. Ovamo se dodaju problemi obuke. Radi postizanja tog ideala neophodne su reforme čitave britanske ekonomije.
Ipak toliko duboke reforme mogu da uplaše svakog političara, a ne samo Dejvida Kamerona koji je dospeo u vanrednu situaciju. Zato on objavljuje rat socijalnim mrežama Tviter i Fejsbuk, daje čuvarima reda velika ovlašćenja i poziva ih da rade po principu nulte tolerancije, ali istovremeno, istina, smanjuje troškove za njihovo izdržavanje za 20%. Javno poricanje policije koja je skrivila nije ništa drugo do flert sa poreskim obveznicima, objašnjava Sergej Zacepilov.
Ipak posle flerta treba da slede konkretna dejstva. I to brzo. Šteta od pogroma po poslednjim podacima je premašila 200 miliona funti sterlinga, i teško da će moći da se nadoknadi na račun uštede od policije. Tako najefikasnija mera kazne za sada je neviđeno pooštravanje kazni za učesnike pogroma. Ipak ekonomske probleme koji su se nagomilavali ovde decenijama to neće rešiti. Zato će odvući građane koji poštuju zakon od razmišljanja šta da se radi kada se državni duh približava cifri od 80% unutrašnjeg bruto proizvoda.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- Britanija
- Kameron
- sukobi
- protest
- stanovništvo
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















