Dijametralno suprotne pozicije vodećih država u vezi situacije na Kosovu
Razmatranje kosovskog problema u prostorijama Saveta bezbednosti OUN pokazalo je da vodeće države i dalje imaju dijametralno suprotne pozicije u vezi s ovim pitanjem. Ovo onemogućava stabilizaciju atmosfere i podstiče ekstremističke snage na nove nasilne akcije. Komandant snaga KFOR nemački general Erhard Biler (Erhard Bühler) već je saopštio o prestanku smanjenja mirotvornog kontingenta. Temu nastavlja analitičar Pjotr Iskenderov.
Diskusije na sednici SB OUN nisu nosile toliko oštar, koliko neproduktivan karakter. Predstavnici zapadnih država, koje praktično kontrolišu delatnost misije OUN, EU i KFOR na Kosovu, nisu želeli da odgovore ni na jedno od pitanja koja je postavio ministar inostranih poslova Srbije Vuk Jeremić i stalni predstavnik Rusije Vitalije Čurkin. Između ostalog, u vezi s okolnostima nasilne julske operacije kosovskih specijalaca protiv meštana Srba i perspektivama istrage zločina protiv Srba, uključujući i „crnu transplantologiju“. SAD i vodeće zapadnoevropske zemlje su se ograničile time što su blokirale nacrt izjave predsednika SB OUN. Ovaj dokument je ponudila Rusija i on je osuđivao jednostrane akcije Prištine. A šef kosovske diplomatije Enver Hodžaj je tradicionalno okrivio Srbiju za sve – kao da nisu kosovski specijalci krenuli u juriš na pozicije kosovskih Srba na severu pokrajine. Ovo je Vitaliju Čurkinu dalo osnove da izjavi da upravo „provokativna“ dejstva Prištine „destabilizuju ionako krhku situaciju i dovode do jačanja napetosti“.
Zapad ne može da ne shvata čime je bremenit nastavak sukoba na Kosovu. Odbijanje da se smanji kontingent KFOR je očigledan primer za to. Međutim, teško da će se vlasti Kosova odreći podrške SAD i EU. Zato se može očekivati da će u buduće Priština ipak pokušati da uguši suprotstavljanje kosovskih Srba primoravši pritom Beoegrad da se odrekne njihove podrške – rekao je za „Glas Rusije“ stručnjak Instituta za izučavanje slovenskih naroda RAN Aleksandar Karasev:
Srbija ne priznaje nezavisnost Kosova. A administracija Kosova na različite načine pokušava da primora srpsku manjinu koja živi u pokrajini da prizna ovu nezavisnost. Međutim, jaz u međusobnim odnosima Srba i Albanaca se samo produbljuje. A pokušaj prištinskih vlasti da osvoje kontrolu nad administrativnom granicom s ostalom Srbijom ne samo da je naišao na oštar otpor kosovskih Srba, već je ozbiljno pogoršao odnose između Beograda i Evropske unije, koji su počeli da se stabilizuju nakon predaje bivšeg komandanta bosanskih Srba Ratka Mladića Haškom tribunalu.
I sad su se SAD, EU i NATO našli u ćorsokaku. Albanske vlasti Kosova se ne odriču pokušaja da osvoje kontrolu nad rejonima u kojima su nastanjeni Srbi. Međutim, nastavak jednostranog pritiska na Srbe je za Zapad bremenit ozbiljnim političkim troškovima. Čuvanje sadašnjeg statusa-kvo Evropljanima ne ide na ruku. Jer ono ometa integraciju u EU celog balkanskog regiona. Kao mogući model moglo bi se razmatrati što brže primanje Srbije u Evropsku uniju zajedno s Kosovom – bez preciziranja formalnog statusa Prištine. Međutim, nedavni zahtev kancelara Nemačke Angele Merkel upućen Srbiji da odmah prekine s podrškom kosovskih Srba svedoči o tome da je Zapad odlučio da nastavi raniju liniju „udaranja packi“ Beogradu.
U međuvremenu, kako prenose kosovske novine „Zeri“ pozivajući se na šefa lokalne vlade Hašima Tačija, u najskorije vreme treba očekivati „novo napredovanje ka severu“ specijalnih jedinica kosovske policije. To donosi dalju eskalaciju nasilja.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















