Istorija veta u Ujedinjenim nacijama
Pravo na veto ima pet stalnih članica Saveta bezbednostu Ujedinjenih nacija, a Moskva je za vreme hladnog rata često pribegavala ovom sredstvu.
Od 1945. godine, kada su osnovane UN, pet stalnih članica Saveta bezbednosti upotrebilo je pravo veta više od 250 puta, od čega SSSR, odnosno Rusija, skoro polovinu - 120 puta. Slede SAD, koje su veto upotrebile 76 puta, Britanija 32, Francuska 18 i Kina svega pet puta.
Sovjetska lakoća u potezanju veta tokom hladnog rata dovela je dotle da su dvojica njenih najpoznatijih ministara spoljnih poslova, Vjačeslav Molotov i Andrej Gromiko, čak dobijali nadimke zbog toga - Molotov je bio nazvan "gospodin Veto", a Gromiko "gospodin Njet".
Moskva se najčešće protivila prijemu novih članica u UN, jer je insistirala da sve sovjetske republike imaju zasebnu stolicu u svetskoj organizaciji, što su SAD osporavale.
Tokom korejskog rata, SSSR je išao još dalje od česte upotrebe veta - ambasador te zemlje nije ni učestvovao u glasanjima u Savetu bezbednosti, što se automatski računalo kao stavljanje veta.
Sa druge strane, Vašington je pravo veta u više od pedeset odsto slučajeva upotrebio braneći Izrael i sprečavajući rezolucije u kojima se kritikuju ponašanje vojske i politika ove zemlje.
Od raspada SSSR-a, medjutim, Moskva je pravu veta pribegavala retko. U poslednjih 16 godina svega tri puta - sprečena je rezolucija kojom se kritikuju bosanski Srbi zbog sprečavanja UNHCR-a da pridje Bihaću, blokirana je rezolucija o ujedinjenju Kipra i poslednji put, 12. januara 2007. godine, kada je zajedno sa Kinom sprečila rezoluciju kojom se traži oslobadjanje svih političkih zatvorenika u Mijanmaru.
U nekim slučajevima pretnja upotrebom veta bila je dovoljna da se odustane od predloga rezolucije i da se cilj ostvari mimo Saveta bezbednosti.
Takav slučaj bio je sa bombardovanjem Srbije 1999. godine, kada je intervencija pokrenuta bez saglasnosti Saveta bezbednosti iz straha od protivljenja Rusije i Kine, i napadom na Irak 2003. godine, kada je i Francuska pretila upotrebom veta protiv intervencije.
Do daljeg ostaje otvoreno pitanje kakvo će se stvari razvijati kada je u pitanju nova rezolucija o Kosmetu.
- Izvor
- Tanjug
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















