Rehabilitovan Slobodan Jovanović
U odluci Okružnog suda, dostavljenoj agenciji Beta iz Srpske liberalne stranke, navodi se da je veće, posle ročište održanog 11. juna, donelo rešenje kojim je usvojen zahtev za rehabilitaciju i utvrđeno da je ništavna presuda Vojnog veća Vrhovnog suda FNRJ od 15. jula 1946. godine. Tom presudom Jovanović je bio osuđen na 20 godina zatvora sa prinudnim radoma, gubitak političkih i pojedinih građanskih prava na 10 godina, konfiskaciju imovine i gubitak drzavljanstva.
Predsednik Vlade Srbije Vojislav Koštunica izrazio je zadovoljstvo što je sud rehabilitovao Jovanovića. "To je značajna stvar za Srbiju jer smo ispravili nepravdu i vratili dug velikanu srpskog naroda Slobodanu Jovanoviću", navodi se u izjavi Koštunice za medije.
Kada smo donosili zakon o rehabilitaciji verovali smo da je pravda moguća i da Srbija ne sme da pređe i zaboravi teška ogrešenja i bezakonja koje je počinio komunistički režim, naveo je predsednik vlade. "Za srpski narod Slobodan Jovanović nikada nije bio ratni zločinac i izdajnik zemlje i današnja odluka Suda samo je potvrda da država i srpski narod zajedno odaju dužno poštovanje Slobodanu Jovanoviću", naveo je Koštunica.
Zahtev za rehabilitaciju podneli su Advokatska komora Srbije, Udruženje književnika Srbije, SLS, Omladina DSS-a, Udruženje pripadnika Jugoslovenske vojske u otadžbini i Udruženje žrtava komunističkog režima i Nada Tomić Vuković.
Slobodan Jovanović (1869-1958) bio je pravnik, istoričar, književnik, predsednik Srpske kraljevske akademije, profesor i rektor Beogradskog univerziteta, potpredsednik i predsednik kraljevske vlade u izbeglištvu.
Bio je nastavnik na Pravnom fakultetu 43 godine, dopisni član Srpske kraljevske akademije od 1905, a stalni od 1908. Bio je predsednik Akademije od 1928. godine, a od 1927. godine i dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu.
Bio je šef biroa za štampu pri Vrhovnoj komandi Srpske vojske u Prvom i Drugom balkanskom i Prvom svetkom ratu.
Učestvovao je na mirovnoj konferenciji u Parizu 1919. godine.
U kraljevsku vladu ušao je 27. marta 1941. kao nestranačka ličnost. Od 1941. godine do kraja života živeo je u Londonu.
Posle Drugog svetskog rata njegove knjige nisu štampane u Jugoslaviji, do 1990. godine.
- Izvor
- Mondo
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















