(Ne)održiv penzijski sistem
Kako izdvajanja iz budžeta za penzije rastu, Vlada najavljuje rigoroznu disciplinu u naplati doprinosa. Upravni odbor Fonda PIO predlaže dugoročno rešavanje za manjak u penzijskoj kasi.
Za isplatu penzija u ovoj godini biće potrošene 502 milijarde dinara, 35 milijardi više nego 2010. godine. Dodatna sredstva bila su neophodna za isplatu tri povišice i primanja oko 30.000 novih penzionera.
Optimisti bi rekli da je penzijska kasa polupuna, pesimisti da je poluprazna, u svakom slučaju, posle oktobarske povišice, dotacija države u isplati penzija dostigla je 47,4 odsto. Mesečno je za tu isplatu potrebno više od 42 milijarde dinara.
U situaciji kada milion i sedamstopedeset hiljada ljudi radi, a milion i šesto hiljada prima penziju, dragoceni su svi izvori za punjenje kase.
"Nema mnogo izvora pored doprinosa i dotacije države, imamo još tri važnija izvora, to je takozvano punjenje od privatizacije dividendi i doprinos koji uplaćuje fond zdravstva za bolovanje i Nacionalna služba za zapošljavanje", rekao je Ivan Mimić, finansijski direktor Fonda PIO.
Smanjen broj akcija
Od akcija koje Fond ima u dvadesetak preduzeća, na početku krize prihod je bio veći od 500 miliona dinara, a ove godine je tek tri miliona.
Po zakonu, od svake privatizacije u penzijski fond odlazilo je deset odsto sredstava. Bilo je godina kada je, po tom osnovu, Fond prihodovao i po sedam milijardi dinara. Finansijski direktor Fonda kaže da se svi prihodi troše za penzije i da nije ostalo novca ni na kakvom posebnom računu.
"Fond nema pravo ni na kakvo zaduživanje, ni na kakvo plasiranje sredstava po gotovinskoj osnovi, jer je takav zakon o budžetskom sistemu i on ne predviđa takvu mogućnost", rekao je Mimić.
I kada je sedamdesetih godina novca u Fondu bilo na pretek, jer je na svakog penzionera bilo petoro zaposlenih, on nije mogao da ostane na računu, a fond je koristio mogućnost da investira u centre za odmor i oporavak radnika.
Baš u toj imovini, u Upravnom odboru Fonda vide rešenje za manjak u penzijskoj kasi.
"Očekujemo da će država naći rešenje kako da refundira ta sredstva u penzijski fond, ali ne da bi ta sredstava išla u potrošnju već da bi se na određeni način kapitalizovala i dala mogućnost da se preraste u investicioni fond u nekoj budućnosti", rekao je Milorad Mijatović iz Upravnog odbora Fonda PIO.
Interesovanje za imovinu Fonda
Fond je pokrenuo dvadesetak tužbi zbog namere da se privatizuju banjski i rehabilitacioni centri.
Sudovi su različito odlučivali, a poslednja odluka o Rehabilitacionom centru Zlatar ne ide u prilog Fondu, koji najavljuje žalbu. Na tu imovinu, oko su bacile i lokalne vlasti.
"Ogromno je intresovanje strateških patnera, investitora, ali moram to po stoti put da naglasim niko ne želi time da se bavi dok se svojinsko-pravne stvari ne raščiste", rekao je Slaviša Purić, predsednik Opštine Nova Varoš.
Osim dodatnih prihoda, iz Fonda predlažu i smanjenje sopstvenih rashoda. Čak 52 milijarde dinara godišnje penzijski fond uplati zdravstvenom za overu penzionerskih knjižica, a 16 milijardi za razne naknade.
Sve to, većina država finansira iz drugih izvora. Predlog je i da osiguranje poljoprivrednika postane dobrovoljno, jer su oni rekorderi u neplaćanju doprinosa. Odgovore na svoje predloge, Fond PIO očekuje od nove vlade.
- Izvor
- RTS
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















