Iranska pretnja: mit, od kojeg neki prave realnost?
U Beču se održava sednica Savetnika upravnika IAEA (7-18. novembra). Na dnevnom redu je referat koji je izazvao veliki odjek, predsednika Agencije Jukija Amana o iranskoj nuklearnoj pretnji, kojim se tvrdi: Iran se bavi proizvodnjom oružja za masovno uništenje.
Skandalozni referat IAEA ponovo je zaoštrio ionako nervoznu situaciju u vezi s Iranom. Dokument je bukvalno nafilovan dvosmislenim formulacijama o ozbiljnoj zabrinutosti zbog „eventualnih“ vojnih pravaca nuklearnog programa u ovoj zemlji i o tome da ove inforamcije „u celini izazivaju poverenje“. Na fonu ovoga Zapad i Izrael su s novim snagama počeli da tvrde kako je Iran opasan po svet i da su potrebne još jedne u nizu sankcija protiv njega. Ruski MIP je već izjavio da referat IAEA nije ništa drugo do kompilacija i žongliranje činjenicama. U dokumentu nema konkretnih dokaza o vojnom elementu nuklearnog programa, a pitanju je zadat očigledno ispolitiziran ton.
Poziciju MIP deli i stručnjak Instituta za svetsku ekonomiju i međunarodne odnose Andrej Volodin.
MIP Rusije ispravno smatra da su potrebni pregovori. Nema alternative. Očigledno je da je avantura Zapada u Libiji dospela u ćorsokak. Isti takav ćorsokak je i u Siriji. Zapad prosto neće izdržati ova dva konflikta plus konflikt s Iranom. Koji su ciljevi strana? Mislim da SAD žele da pokažu svojim konzervatnivno nastrojenim biračima da su zabrinuti zbog iranskog nuklearnog programa, i režima neširenja nuklearnog oružja i bezbednosti Izraela. Problem je veći nego što je osvajanje Irana. Već su svi glavni analitičari koji se bave problemom neširenja nuklearnog oružja izrazili mišljenje da je libijska kriza u znatnoj meri smanjila šanse za realizaciju režima neširenja. Što se tiče samog Irana on je potpisnik Sporazuma o neširenju nuklearnog oružja i to treba uzeti u obzir. Svaki pritisak na Iran može biti kontraproduktivan. I on može dovesti do još veće izolacije Izraela na Bliskom Istoku.
Bez obzira na to, referat IAEA predstavlja osnovu za to da se u SAD, Evropskoj uniji i Izraelu nastave razgovori o jačanju pritiska na Teheran, pa čak i uvođenju novih mera ograničenja protiv njega. Razume se, takvi „stubovi“ EU kao što su Nemačka i Francuska isključuju mogućnost za primenu vojne sile. Međutim, sudeći po nedavnim saopštenjima izraelske štampe za neke rukovodioce jevrejske države ovakav scenario je sasvim verovatan.
Komentari stručnjaka Fonda za nacionalnu energetsku bezbednost Aleksandra Pasečnika.
Ovaj scenario između ostalog, razrađuju SAD, Britanija i Izrael. To je zasad trojni savez. Po mišljenju niza političara zapadnih zemalja na visokim dužnostima Iran nuklearni program uglavnom okreće prema vojnoj proizvodnji. Ipak, u referatu IAEA u stvari nema očiglednih dokaza za to.
Pritom zapadni i izraelski stratezi kao da zaboravljaju na efekat bumeranga. Podvrgavajući se beskonačnom pritisku i izolaciji Teheran zaista može ozbiljno da se zamisli o stvaranju nuklearne protivteže kako bi se osigurao od pretnje sa Zapada. Sudbinu Iraka i Libije iranske vlasti prosto ne mogu da porede sa svojom zemljom. Ujedno, rukovodioci Islamske Republike ne isključuju pregovarački proces na kojem insistira i Rusija. Samo da li će „tačku posle koje nema povratka“ prevladati sama zapadna političko-birokratska mašina, kad pregovori s njenim predstavnicima postaju nemogući? U novijoj istoriji su se takve stvari već dešavale.
- Izvor
- Golos Rossii, © Kollaž: «Golos Rossii»/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















