Početna stranica > Novosti

Mihail Vasiljevič Lomonosov

Mihail Vasiljevič Lomonosov
23.11.2011. god.

Mihail Vasiljevič Lomonosov je ruski prosvetitelj, naučnik-enciklopedista, pesnik i prevodilac. Rođen je 8. (19.) novembra 1711. u selu Mišlinska u blizini Holmogora u Arhangelskoj guberniji u porodici seljaka-Primorca. Lomonosov je rano naučio da čita i do 14. godine je pročitao sve knjige koje je mogao da nabavi. U decembru 1730. godine otišao je s ribarskom komorom u Moskvu. Predstavivši se kao plemićki sin upisao se na Moskovsku sloveno-grčko-latinsku akademiju gde je stekao dobru osnovu iz klasičnih jezika i drugih društvenih nauka. Latinski jezik je znao savršeno, kasnije je proglašen za jednog od najboljih latinista u Evropi. 1736. godine Lomonosov je kao jedan od najboljih studenata upućen u Nemačku, prvo na Marburški univerzitet na kojem je izučavao prirodne i društvene nauke, a zatim u Frajburg gde je učio hemiju i rudarstvo na Rudarskoj akademiji. 1741. godine Lomonosov se vratio u Rusiju. I bio je postavljen za adjunkta klase za fiziku, a 1745. – za profesora hemije (akademika) Peterburške akademije nauka. Stvaralaštvo Lomonosova bilo je izuzetno svestrano. U njegovim radovima osvetljene su skoro sve oblasti njemu savremenih prirodnih znanja, rudarstva i metalurgije, matematike, istorije, filologije, lingvistike, umetnosti i književnosti. 1784. godine stvorio je hemijsku laboratoriju u kojoj je obavljao naučna istraživanja, između ostalog, proučavao je sastav stakla, porcelana i smalte, koju je koristio za svoje mozaike. Samostalno je konstruisao pribor za hemijska istraživanja, optičke instrumente. Bavio se astronomijom, pomorstvom, etnologijom, geografijom, meteorologijom i drugim naukama. Uveo je u uputrebu hemijsku vagu i postavio je osnove kvantitativne analize. 1741-1761. godine u kuli Kunstkamere koju je u Peterburgu sagradio Petar I vršio je astronomska posmatranja, hemijske i fizičke eksperimente. Karakteristiku Lomonosova dao je Aleksandar Sergejevič Puškin: „Spajajući neobičnu snagu volje i neobičnu snagu shvatanja Lomonosov je zahvatio sve oblasti prosvete. Žeđ za naukom bila je najjača strast ove duše pune strasti. Istoričar, retor, mehaničar, hemičar, minerolog, umetnik i pesnik, sve je iskusio i u sve je pronikao.“ Mihail Vasiljevič Lomonosov je umro u Peterburgu 4. (15.) aprila 1765. godine.



  • Izvor
  • Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....


9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....

U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....


U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...

Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....


Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA