"Roden“ – predstava u duhu psihološkog pozorišta baleta
„Želeo sam da pokažem kako je ogromna i strašna cena za velike stvaralačke pobede.“ Tako poznati ruski koreograf Boris Ejfman komentariše ideju svog novog baleta „Roden“. Njegova premijera je zakazana za 22. novembar u Peterburgu.
U osnovi predstave je priča o međusobnim odnosima velikog francuskog skulptora Ogista Rodena i njegove učenice i voljene Kamile Klodel. „Žena – genije!“ – govorili su savremenici o Kamili. Ona nije imala potrebe da se greje u zracima slave učitelja. Međutim, 15 godina Klodel živi samo za Rodena, daje mu svoje ideje, pravi fragmente njegovih kompozicija, pozira za njegove skulpture. Jedinstven stvaralački i ljubavni savez koji je na početku obećavao harmoniju i sreću završava se katastrofom. Posle raskida odnosa s Rodenom Kamila ludi i tri decenije provodi u duševnoj bolnici okončavši tamo svoje dane zaboravljena i napuštena od svih. Četiri godine nakon Kamilinog dospevanja u kliniku umire i Roden. Rastavši se od svoje muze on se ugasio i nije stvorio ništa značajno...
„Na osnovu poznatih činjenica govorimo o nepoznatom, - tvrdi Boris Ejfman. – Na primer, nije moguće shvatiti kako se u vrlo mladoj Klodel tako brzo formirao ogroman, zaista mocartovski dar umetnika. Teško je shvatiti i onaj zadivljujući spoj ljubavi i mržnje, požrtvovanosti i ljubomore, nadahnuća i očajanja, kojim su se odlikovali odnosi između Rodena i Kamile. Međutim, telo može da ispriča ono što reč nije u stanju,“ – ubeđen je koreograf.
Želimo da rusko psihološko pozorište, koje je poznato u celom svetu, ne postane samo pozorište drame, već i baleta. To je naš stil i naše dostignuće, - kaže koreograf. – I bez obzira na to što težimo ka raznovrsnosti repertoara našeg pozorišta, ka tome da svaka nova predstava sadrži neke kontra ideje u odnosu na prethodnu, generalna linija ostaje stvaranje dramskog, psihološkog baletskog pozorišta. „Roden“ je upravo ona predstava koja se nalazi u nizu ovih traganja. To je neobična ljubavna priča koja je svetu dala velika remek-dela. Dvoje umetnika koje se volelo nije moglo da živi zajedno zato što postoji egoizam i sveobuhvatna strast stvaraoca koja se nalazi iznad svega zemaljskog, ljudskog. I ova strast na kraju krajeva nije ubila samo ljubav, već i same stvaraoce.
Balet „Roden“ nije prvi pokušaj Borisa Ejfmana da pronikne u složen duhovni svet čoveka-stvaroca, genija: on je režirao balet „Čajkovski“ posvećen ruskom kompozitoru-klasiku, predstavu „Crvena Žizel“ u čijem centru je lik poznate balerine Spesivceve. On je jezikom plesa ovaplotio dela Čehova, Dostojevskog i Servantesa, koja prenose sve „krivine“ unutrašnjeg života junaka. Književna dominanta u stvaralštvu Borisa Ejfmana, naročito na fonu savremenog baletskog teatra, koji teži ka besižejnim kompozicijama, ka čistoj plastici, ponekad izaziva čuđenje. A majstor odgovara: „Čudno mi je to što okretanje književnoj klasici izaziva začuđenost, jer u tome nema ničeg novog. Ova tradicija potiče još od Žana Žorža Novera, velikog francuskog koreografa, koji je pre 200 godina režirao balete po Geteovim i Šekspirovim dalima. Mi ne ilustrujemo klasičnu književnost, već težimo ka tome da otkrijemo u njoj ono što se nalazi između redova.“
Od ilustrativnosti se Boris Ejfman odrekao i u svom novom radu, ne pokušavajući da „oživi“ Rodenove skulpture. Međutim, majstor je priznao da su ga prilikom stvaranja predstave podjednako nadahnjivali kako svetski priznata remek-dela, na primer „Građani Kalea“, tako i manje popularna dela velikog vajara.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/jphilipson/cc-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















