EU pati od šengen bolesti
Kriza u Evropi koja se nastavlja može imati ne samo ekonomske posledice. Zbog opšte nestabilnosti i uzajamnog nepoverenja mnoge zemlje se mogu odlučiti na uvođenje strožeg migracionog režima. Današnji susret ministara unutrašnjih poslova zemalja članica EU u Briselu može da prida jasnost situaciji.
Rezultati prošlonedeljnog samita zemalja EU zainteresovana lica ocenjuju različito. Predsednik Saveta EU Herman Van Rompej obećava da će budžetsko-poreski savez koji se stvara biti „dugoročni instrument evropske stabilnosti“. A međunarodne rejting agencije Standard and Poor's i Moody’s spremaju se prema rezultatima samita da snize rejtinge zemalja. Finalni tekst sporazuma o novim principima rada EU u budžetsko-finansijskoj oblasti neće biti spreman pre marta 2012, a počeće da se sprovodi očigledno od 2013.godine. Do tog vremena EU može da se sudari sa novim izazovima – pa i u sferi funkcionisanja šengen prostora – smatra analitičar Petar Iskenderov.
Problemi funkcionisanja bezvizne zone i stabilnost u evrozoni su veoma tesno povezani. Kako piše francuski „Figaro“, u senci debata prošlog samita je ostao dokument koji dozvoljava Briselu da strogo kažnjava one koji krše ne samo budžetsku, već i „preseljeničku“ disciplinu. I iako izvori u Evrokomisiji govore da ih je na to naterala Grčka, koja je navodno postala odskočna daska u Evropu za mnoge ilegalne migrante, od novih sankcija nije obezbeđena nijedna zemlja šengenske zone.
Zanimljivo da je protiv ograničenja u sferi migracije istupila komesar EU za unutrašnje poslove Sesilija Malmstrom. Ona tradicionalno poziva da se ne diže panika i da se ne podižu oko EU nove barijere, a uvođenje višepomenutih sankcija naziva „katastrofalnim scenariom“. Njen resor poziva da se odustane od prioriteta „nacionalnih odluka“, u sferi borbe protiv ilegalnih migranata, već naprotiv – „da se šengen evropeizira“.
Da čujemo komentar eksperta u oblasti uporedne politikologije MGIMO MIP RF Jelene Ponomarjove:
„Svoje vrednosti treba braniti. Treba ih priznavati. Ako se ne budemo borili za sebe – ko će se za nas boriti? Sada građani zemalja EU pokušavaju na razne načine da izdejstvuju priznanje za njihove vrednosti. Neko glasa za desne partije, neko izlazi na demonstracije – i nacionalne vlade ne mogu da to ne uzmu u obzir. Zaoštravanje šengenskog zakonodavstva je jedna od mera Evropljana pred licem nekontrolisanog doseljavanja migranata u Evropu.“
Izvori u EU naglašavaju da jačanje politike u sferi migracije, uključujući pravo da neke države vrate kontrolu na granici, lobiraju Nemačka i Francuska – pa i lično francuski predsedinik Nikola Sarkozi. Imajući takođe u vidu da upravo te dve zemlje treba da postanu osnova novog budžetsko-finansijskog saveza u okviru EU – njihovo mišljenje će imati naravno veću vrednost od mišljenja gospođe Malmstrom.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/UggBoy♥UggGirl [ PHOTO // WORLD // SENSE ]/cc-by/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















