„Jermenski faktor“ u geopolitičkom kontekstu
Inicijatoru nacrta zakona o krivičnoj odgovornosti za negiranje činjenice genocida nad Jermenima u Osmanskoj imperiji početkom 20.veka preti opasnost. Hakeri su srušili web sajt poslanika francuskog parlamenta Valeri Buajea i postavili tekst u kojem su sa uvredama osudili stav Francuske i jermenske dijaspore. Buajeu prete takođe fizičkim obračunom.
Konflikt koji je izbio donošenjem u Francuskoj skandaloznog zakona prešao je u kriminalnu ravan. Ankara je već povukla svog diplomatskog predstavnika iz Pariza, zaustavila ekonomsku i vojno-tehničku saradnju sa Francuskom i čak zabranila sletanje francuskih aviona i zaustavljanje brodova u turskim lukama. Takav odgovor zvanične Turske je oduševio nacionaliste, koji su spremni da deluju opasnim metodama. Ako je rušenje web sajta Buajea samo „virtuelni“ prekršaj zakona, pretnje na njegov račun i na račun njegovih bliskih su već iz oblasti kriminala.
Argumenti protivnika zakona su čisto politički. Vladajuća francuska partija navodno ima potrebu da privuče dodatne glasove uoči parlamentarnih i predsedničkih izbora. Ipak to zvuči čudno. Jer dijaspora Jermena ima 400 ljudi, i njihovi glasovi u odnosu na 65 miliona glasova u Francuskoj ne mogu biti odlučujući. Osim toga činjenice genocida nad Jermenima, u kojem je poginulo milion i po ljudi su osvedočene i naučno potvrđene. Genocid su priznale desetine zemalja i Evroparlament. Pa i Francuska sa ovakvom inicijativom je istupila više puta, govori orijentalista Stanislav Tarasov.
„Radi se o geopolitici. Francuska u periodu predsednikovanja Nikole Sarkozija pretenduje na apsolutno samostalan politički značaj i uticaj na Severu Afrike i delu Bliskog Istoka. Francuska je zbog toga uvek bila protiv članstva Turske u EU. Francuska je takođe jedna od zemalja koja je inicirala „arapsko proleće“. Radi se o kontroli izvora sirovina. Francuska je pokazala da može samostalno da odlučuje kao centar snage. A Turska paralelno sa tim, zbog svog uspešnog ekonomskog razvoja i spoljne politike, je uspela da ojača odnose sa islamskim zemljama, sa Rusijom i počela je da se distancira od NATO-a i Zapada. To je sudar geopolitičkih interesa i ranije ili kasnije je moralo doći do konflikta.“
Razume se, donošenje zakona o genocidu nad Jermenima je za Pariz rizik. Sa podrškom jermenske dijaspore vlasti gube podrške Turaka i imigranata iz drugih arapskih zemalja. Osim toga, Turska može konačno da se „predomisli“ o integraciji u EU, što je za Francusku samo plus: ona zajedno sa Nemačkom nikada nije bila pristalica te ideje. Konflikt će staviti tačku na planove učlanjenja Turske u EU, smatra ekspert Centra za izučavanje Bliskog Istoka Aleksandar Sotničenko.
„Faktički skandal će staviti tačku na bilo kakve perspektive. Govoriti o evrointegraciji Turske je moguće samo u prošlom vremenu.“
Međutim „jermenski faktor“ može ponovo da zaoštri odnose Turske i Izraela. Ovih dana u izraelskom parlamentu je došlo do javne debate o priznanju genocida nad Jermenima u Osmanskoj imperiji. Većina poslanika smatra neophodnim priznati genocid, čak i pored toga što je MIP Izraela upozorio da će takva odluka pokvariti odnose sa Ankarom. A ti odnosi i tako nisu najbolji, posebno posle incienta sa „Flotilom slobode“ 2010.godine, kada su izraelske specijalne jedinice u zauzimanju broda sa pravobraniocima i predstavnicima humanitarnih organizacija ubile devet državljana Turske.
Izgleda da će stav Turske, koja veoma osetljivo reaguje na dokazanu istorijsku činjenicu, doneti još mnogo iznenađenja.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















