Vetar za odabrane
Dugo se govorilo da kroz Gornjačku klisuru mogu da prođu samo reka Mlava i vetar gornjak. Onaj za koga se nikad nije znalo da li silazi sa brda, ili se uz njih penje. Kasnije, vojske i pustinjaci stvorili su ovde svoja utvrđenja i duhovna boravišta. Prvi, da bi osiguravali put od Beograda prema Vidinu, a drugi da bi našli duhovni mir u kraju „okruženom misteriozno-svečanom tišinom“.
Danas, ulazeći u Gornjačku klisuru putem od Petrovca na Mlavi prema Žagubici, iznad puta, sačuvani su i konzervirani ostaci nekada velikog duhovnog centra, manastira Blagoveštenje. U njemu je boravilo od četrdeset pa do četiri stotine monaha, koji su često „spomoženije ot rosiskago dvora dobivali“.
Legenda kaže da se na ovom mestu, u steni prvobitno nalazila isposnica svetoga Save. Prema predanju, koje je zabeležio Feliks Kanic, „u njoj je živeo i molio se veliki svetitelj, tu je bučnoj Mlavi nametnuo nemu tišinu, da mu ne smeta kad čita svete knjige i otada ona tamo teče mirno i bešumno, s površinom kao ogledalo”... Smatra se da je ova isposnica dogradnjom kasnije pretvorena u manastirski hram posvećen Blagoveštenju presvete Bogorodice. Ktitor je bio despot Stefan Lazarević, koji je ovde imao i svoju rezidenciju, a broj stanovnika kretao se i do četiri stotine. Postao je ovo još jedan centar u kome su se pisale i prepisivale knjige, pod okriljem Resavske škole manastira Manasije.
Oskudni zapisi pominju ovaj manastir prvi put 1420. godine, govoreći o kaluđeru Visarionu, stanovniku ove svetinje, pa se na osnovu ovog i ostalih podataka smatra da je podignut krajem 14. i početkom 15. veka. O delovanju manastirskog bratstva i njegovoj sudbini za vreme burnih dana kroz koje je prolazilo ovo područje malo se zna. Ostaje samo činjenica da su i ovaj, kao i mnoge druge manastire, Turci opljačkali i porušili. Stoga i Joakim Vujić. putujući klisurom Mlave, zapisa o ovom manastiru: „Manastir Svjatoje Blagoveštenije stoji u jednoj visokoj, kamenoj steni, pak ima samo jedna vrata. Cerkva je iznutri sva izmolovana, i to kazati se može, da je to jedna osobito lepa cerkva bila, jerbo moleraj i današnji dan lepotu svoju soderži. Ravnim obrazom i ovaj su manastir Turci popalili i porušili.”
Svetinje na ulazu u Ždrelo braničevsko (kako knez Lazar naziva Gornjačku klisuru), stara Mitropolija, gde su se trideset godina štampale knjige i pred kojom su deo srpske vlastele i crkveni velikodostojnici pozdravili krstaše, manastir Gornjak, zadužbina kneza Lazara i prebivalište prepodobnog Grigorija Sinaita, mnogobrojna imenovana i bezimena utvrđenja, govore da su reka Mlava i simbol ovoga kraja, vetar gornjak, otvarali vidike i pokazivali samo njima znane puteve, ne samo vojskama i putnicima, već i onim odabranim, koji su kroz vekove prenosili duhovnost i veru u opstanak.
- Izvor
- Magazin
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















