Stogodišnji rat protiv narkotika
Prvi u istoriji međunarodni sporazum o kontroli prometa narkotičkih sredstava bio je sklopljen pre 100 godina. Konferencija 12 zemalja, među njima i Rusije, održana u Hagu 1912. godine, razradila je konvenciju o opijumu. Njeni glavni principi bili su korišćenje opijuma isključivo u medicinske i naučne svrhe, kao i pružanje pomoći zemljama u borbi protiv zloupotrebe narkotičkih sredstava.
Kasnije su bile razrađene još tri konvencije. Poslednja – O borbi protiv nezakonitog prometa narkotika i psihotropnih supastanci, bila je usvojena u UN 1988. godine. Ove konvencije čine pravnu osnovu međunarodne kontrole narkotika. Međutim prošle godine pojavio se skandalozni referat specijalne komisije UN, u kojem je bilo izjavljeno da je beskorisno boriti se protiv narkobiznisa, i šta više, bilo je predloženo da se legalizuju neki vidovi narkotika. Ipak mišljenje ove komisije ne predstavlja izjavu UN, istakao je direktor Federalne službe RF za kontrolu prometa narkotika Viktor Ivanov.
Rat protiv narkotika u globalnim razmerama još nije ni započeo. Na današnji dan moramo da konstatujemo da se ovaj rat vodi za sada samo na regionalnim nivoima. Ne treba zaboravljati na to da svetski promet narkotika čini oko 800 milijardi dolara godišnje. Uporedo sa policijskim merama država treba da upotrebi sav svoj resurs kako bi radila na smanjenju potražnje za narkoticima.
Na nedavnom ministarskom sastanku u Parizu prvi put je bila data ocena da transatlantski promet kokaina i transnacionalni promet heroina iz Avganistana čine arhitekturu svetskog narkokriminala. Ova pravna kvalifikacija omogućiće međunarodnoj zajednici da primeni dodatne resurse, između ostalog vojnu snagu, ako država sama ne može ili ne želi da uništava narkokriminal.
Borba protiv rasprostiranja narkotika vodi se u dva pravca, govori član Saveta za spoljnu i odbrambenu politiku RF Aleksandar Mihajlov.
Maksimalno pooštravanje i aktivizacija rada na smanjenju ponude, tačnije borba protiv uvoza, borba protiv prodaje. U toj sferi u Rusiji su bile usvojene vrlo stroge mere, između ostalog one kojima se uvodi krivična odgovornost do 20 godina lišavanja slobode zbog dela u sferi realizacije narkotika. Sa druge strane dok postoji potražnja, biće i ponude. A to je već pitanje vezano sa socijalnom sferom, u kojoj je važan sistem prvobitne antinarkotičke preventive, koja danas, da kažemo, prilično aktivno funkcioniše. U svim subjektima RF postoje međuresorne antinarkotičke komisije čini cilj je upravo borba protiv smanjenja potražnje.
Glavni isporučilac heroina je Avganistan. Narkotik svake godine daje svetskoj mafiji sto milijardi dolara. Avganistanski heroin je pothranjivanje međunarodnog terorizma i organizovanog kriminala, i bez uništavanja avaganistanskih narkokartela borba protiv tranzita narkotika će biti malo efikasna, smatra Aleksandar Mihajlov.
Rusija je otprilike pre dve godine predložila međunarodnoj zajednici konkretan plan za likvidaciju avganistanske proizvodnje narkotika – Duga-2. On predviđa između ostalog povećanje statusa problema avganistanske proizvodnje narkotika do nivoa pretnje po međunarodni mir i bezbednost preko SB UN. Ipak primetnih pomaka u realizaciji ponuđenog plana za sada nema.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Avganistan
- UN
- narkotici
- kriminal
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















