Globalna zamka za internet
Na hiljade Poljaka je izašlo na ulice protestujući protiv pridruživanja svoje zemlje Trgovinskom sporazumu za borbu protiv piraterije, skraćeni naziv ASTA (Anti-Counterfeiting Trade Agreement). Ovaj sporazum je već potpisalo nekoliko vodećih svetskih država, uključujući SAD, Japan, Kanadu, Australiju i Južnu Koreju. Dokument predviđa uvođenje međunarodnih standarda za zaštitu prava vlasnika intelektualne svojine. Internet-korisnici su uvereni da će sporazum dovesti do pooštravanja cenzure i ograničavanje slobode razmene mišljenja u Sveskoj mreži. Ranije je nacrt zakona o borbi s internet-piraterijom – SOPA, pokušao da razmotri Kongres SAD. Stručnjaci smatraju da će strogo regulisanje interneta zakonima naneti štetu svim njegovim učesnicima.
Oba dokumenta – međunarodni ASTA i američki SOPA su u suštini vrlo slični. U Poljskoj su napadima hakera, koji protestuju protiv ASTA podvrgnuti vladini sajtovi. Nedelju dana ranije u SAD su zakonodavci naišli na ozbiljan otpor kitova interneta kao što su Google i Wikipedia i bili su primorani da odlože razmatranje zakona. Rešenja predviđena nacrtom zakona SOPA bitno će promeniti bilans prava naslika prava i internet-kompanija, što će na kraju postati barijera za inovacije i investicije u razvoj interneta, istakao je u intervjuu za našu radio stanicu port-parol kompanije Jandeks Očir Mandžikov. Ovaj nacrt zakona takođe stvara pretpostavke za remećenje jedinstva internet mreže i bitno širi mogućnosti primene nacionalnih zakona jedne države u odnosu na korisnike interneta koji se nalaze u drugim jurisdikcijama.
Sa svoje strane, nezavisni stručnjak Mihail Genin smatra da oba dokumenta daju državnim strukturama mnogo veće mogućnosti uticaja na mrežu nego što je to potrebno za borbu s piraterijom. Naravno, vlasnici prava će pretrpeti značajnu štetu, ali su metode koje se predlažu za kontrolu su u najmanju ruku pogrešne. U intervjuu za radio stanicu „Glas Rusije“ Mihail Genin je rekao:
Vremena su se promenila i pošteno govoreći, svi pokušaji da se zakonodavno na neki načim vratimo u prošlost, 20-30 godina ranije, neće dovesti ni do čega dobrog. Ima divnih primera za to kako se i u novim uslovima može zaraditi novac na intelektualnoj svojini u mreži, pre svega zahvaljujući internet-prodavnicama kao iTunes od Apple (ajTjuns od Epl) i drugim resursima. Pokušaji da se na neke stare načine sve ovo reguliše su prilično neperspektivni u svakom slučaju. Bilo bi mnogo produktivnije da se na neke nove načine pokuša s regulisanjem upravo novih međusobnih odnosa. Tada ne bi bilo pitanje koliko novca gubimo u pirateriji, već bi se postavljalo pitanje – koliko novca bismo mogli da zaradimo na njoj. (...)
U suštini, ne radi se o tome da će intelektualna piraterija biti potpuno iskorenjena, kaže Mihail Genin. Rezultat stvaranja globalnog sistema zamki u mreži predstavljaće mogućnost da se sasvim neočekivano, u svakom trenutku „uhvati u zamku“ i pozove na odgovornost svaki korisnik. Sudeći po zakonodavnoj regulativi potpuno je očigledno da se u mreži pokreće borba za kontrolu nad virtuelnim prostorom.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: ru.wikipedia.org/Amimciptimdim/cc-by-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















