Politička kriza najdublja od Dejtona do danas

Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Partije demokratskog progresa Republike Srpske /PDP RS/ Mladen Ivanić u intervjuu za Srpsku novinsku agenciju govori o uzrocima, eskalaciji i mogućim modalitetima prevazilaženja aktuelne političke krize u BiH, za koju tvrdi da je najdublja od Dejtona do danas...Bivši ministar inostranih poslova BiH komentariše i međusobne političke odnose u trouglu Zagreb - Beograd - Sarajevo i, posebno, "vezu" BiH sa Kosovom... Ivanić govori i o procesu koji se protiv njega vodi na Sudu BiH, kao i razlozima koji su ga motivisali da se kandiduje za predsjednika RS...
Razgovarao: Ognjen BEGOVIĆ


SARAJEVO, 14. NOVEMBRA /SRNA/ - Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH i predsjednik Partije demokratskog progresa Republike Srpske /PDP RS/ Mladen Ivanić smatra da je aktuelna politička kriza u BiH najdublja od Dejtona do danas "zato što je u međuvremenu otvorena serija pitanja, koja BiH, na određen način, vraćaju u predratno stanje".


SRNA: O kojim je pitanjima riječ, s obzirom da BiH proživljava najdublju krizu od Dejtona do danas?

Ivanić: Ima li ili nema entiteta, hoće li BiH biti unitarna zemlja ili neće, ima li ili nema policije RS, dakle, neka su pitanja koja, prema mom mišljenju, nisu aktuelna, nisu potrebna i koja su sama po sebi otvorila ovakve dileme. U BiH duže vrijeme traju dva paralelna procesa - s jedne strane, naglo širenje velikog broja institucija BiH, za koje mnogi smatraju da to omogućava jačanje BiH, a s druge strane sve je dublje i veće nepovjerenje između običnih ljudi u ovoj zemlji. Sve veći je i strah, strah od mogućih posljedica, zbog čega je odgovornost političkih elita ogromna. Zato sam juče u Parlamentarnoj skupštini BiH i tražio da ključne političke ličnosti - koje još i sad čine vlast - zajedno sjedu i pokušaju da pronađu odgovore na ta pitanja.

SRNA: Mnogi tvrde da je ova kriza projektovana, jedni kažu iznutra, drugi izvana. Ko, zapravo, iznova pokreće ta sporna pitanja?

Ivanić: Teško je to sada reći. Mislim da određeni broj ljudi u nedostatku odgovornosti otvara takvu vrstu priče i pokušava da da "teoriju zavjere". Ono što sigurno znam jeste da obrazloženje odluka koje je 19. oktobra donio visoki predstavnika u BiH Miroslav Lajčak nije pravi razlog za donošenje ovih mjera. Podsjetio sam juče na zajedničkoj sjednici oba doma Parlamenta BiH da smo svi sve vrijeme dolazili na posao, što su potvrdili moje kolege poslanici i delegati. Isto tako, na posao su dolazili i ministri u Savjetu ministara BiH, i nije bilo blokada. Taj argument ne stoji. Ne stoji ni argument da će ovaj novi Lajčakov mehanizam omogućiti efikasnije donošenje odluka. Očigledno je da su autori odluka iz OHR-a imali negativnu percepciju mogućeg razvoja događaja u budućnosti i da su sa svog stanovišta htjeli da preduprijede taj negativni aspekt. I ja ih tu mogu razumjeti. Međutim, oni su otišli u najosjetljivije pitanje u BiH - pitanje donošenja odluka - zbog čega, mislim, da će biti vrlo teško naći bilo koga iz RS ko će pristati da bez promjena provodi odluke visokog predstavnika. Bojimo se da je time otvoren proces demontiranja entitetskog glasanja, a to je jedini način na koji RS može zaustaviti odluke koje ne idu u njenu korist, jer jedino Bošnjaci u BiH mogu doći do apsolutne većine.

SRNA: Različite su i ocjene šta je uzrok, a šta su posljedice. Prema jednima sve počinje od kraha aprilskog paketa, a prema drugima zbog konstantne odsutnosti unutrašnjeg dijaloga ključnih političkih snaga, dok treći vjeruju da je glavni krivac visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak i njegove mjere od 19. oktobra?

Ivanić: Lično mislim da je sve počelo padom amandmana na Ustav BiH u aprilu prošle godine kada je pozitivan ambijent dogovaranja zaustavljen i kada se ušlo u sukobe s osnovnim ciljem - a to je bio cilj onih koji su amandmane oborili - da se natjera međunarodna zajednica da radi naš posao. Očigledno su političari iz Sarajeva bili sigurni da bi stvaranjem krize mogli natjerati međunarodne institucije da one ponovo počinju odlučivati. Ta kriza je stvarana padom amandmana, a poslije je kreirana velika kriza nakon presude Međunarodnog suda pravde u Hagu u tužbi BiH protiv Srbije, potom je inicirana velika kriza u Srebrenici i, na kraju, stvorena velika kriza tokom pregovora o reformi policije u BiH. Uvijek je cilj bio da se isprovocira međunarodna zajednica da donese odluku. Ne mislim da je Lajčak svjesno ušao u pravljenje ovakvih kriza i ne mislim da je imao lične razloge i takvu namjeru, ali odluke koje je donio - ulazeći u pitanje odlučivanja - bile su inicijator za izbijanje krize. Mislim da su korijeni te krize prevelike ambicije nekih ljudi da ponište Dejtonski sporazum.

SRNA: Da li je BiH protektorat?

Ivanić: BiH je imala četiri godine uspješnog svođenja međunarodnih institucija prije posljednjih izbora. Poznato je da je u junu prošle godine bila donesena odluka o gašenju OHR-a i ukidanju bonskih ovlaštenja. To je bio veliki razultat pozitivne politike dogovoranja koju smo imali ranijih godina. Nažalost, padom amandmana politički ambijent se promijenio i međunarodne institicije ponovo su uvele i visokog predstavnika i bonska ovlaštenja. Strahujem da imaju namjeru da uđu u fazu nekadašnjeg visokog predstavnika Pedija Ešdauna, što bi se onda zaista i moglo nazvati protektoratom. Nadam se da će se, ipak - poslije svega što se događa posljednjih dana - stati na loptu i razmisliti, a ne ulaziti u takvu vrstu odnosa.

SRNA: Kako vidite efekte procesa konsultacija o izboru mandatara za novi sastav Savjeta ministara BiH koje danas pokreće Predsjedništvo BiH, nakon ostavke predsjedavajućeg Nikole Špirića?

Ivanić: Što se tiče PDP-a, ako postoji skupštinska većina koja je spremna da razmotri stanje nakon Lajčakovih odluka i da nađe zajednički odgovor, PDP će biti u toj skupštinskoj većini. Ako takve skupštinske većine nema, onda ne mislim da ima ikakvog osnova da PDP bude dio te većine na nivou Savjeta ministara BiH.

SRNA: Lajčak i Špirić otputovali su u Njujork. Može li Savjet bezbjednosti UN zaustaviti krizu u BiH, može li i hoće li sugerisati Lajčaku da mijenja svoje odluke radi kompromisa u BiH?

Ivanić: Nije realno očekivati od Savjeta bezbjednosti UN da se neposrednije uključi u krizu, jer stanje u BiH nije takve vrste da bi podrazumijevalo angažman Savjeta bezbjednosti. Ne očekujem da će oni imati takav stav, a posebno ne očekujem da će iko - a to čak ne treba ni tražiti - zahtijevati od visokog predstavnika da povuče svoje odluke. To bi bio udar na kredibilitet OHR-a. Mislim da jedini pravi odgovor mogu zajedno dati lideri političkih partija u BiH. Neće imati visoki predstavnik ništa protiv ako se mi zajedno dogovorimo. Ali ako nam to ne uspije, onda BiH zaista ulazi u ozbiljnu krizu, za koju uopšte nisam siguran kako će biti prevaziđena. Nažalost, mislim da taj zajednički dogovor lidera šest parija - koje čine parlamentarnu većinu - neće biti moguć, jer mjere visokog predstavnika imaju punu podršku četiri partije iz Federacije BiH, a posebno Stranke za BiH, jer ona može biti srećna što je Lajčak svojim odlukama načeo predmet entitetskog glasanja, dakle upravo ono na čemu ova stranka i njen lider Haris Silajdžić uporno insistiraju već duži period.

SRNA: Imate li "vlastiti" recept za uspjeh očekivanih ustavnih izmjena, s obzirom da su u javnosti već izneseni određeni prijedlozi, deklaracije, rezolucije itd?

Ivanić: Mislim da je najbolje rješenje za BiH bio aprilski paket, ali je sada evidentno da od njega nema ništa i da ćemo ući u novu fazu pregovora. To neće trajati kratko, već barem nekoliko godina, jer postoje velike razlike. Jedni su za treći entitet, drugi za entitetsko uređenje, treći su za BiH bez entiteta, četvrti za regije - pet ili sedam regija - ima tu raznih takmičenja. Sve su te opcije veoma udaljene jedna od druge tako da je nerealno očekivati brzo donošenje ustavnih izmjena u BiH, posebno ne u okolnostima u kojim se danas nalazimo.

SRNA: Očekujete li smjene na političkoj sceni u BiH, npr., lidera SNSD-a Milorada Dodika ili lidera Stranke za BiH Harisa Silajdžića?

Ivanić: Moguće je da se razmišlja i o smjenama. Ja znam da se u određenim krugovima razmišlja i o smjenama, ali to je razmišljanje ljudi koji vjeruju da će strahom ili proizvođenjem straha među političarima nametnuti svoje odluke. To nije pravo rješenje. Jedino rješenje za ovu zemlju jeste ono do kojeg zajednički dođu međunarodne institucije i domaći političari. Ne treba da bježimo od međunarodnih institucija. Nije normalno što niko od nas nije imao razgovor sa bilo kim iz međunarodnih institucija - da pokuša dio ovoga uraditi u normalnoj proceduri.

SRNA: Zašto najviši organi u BiH nemaju ili javno ne saopštavaju jasne i adekvatne odgovore na konstantne provokacije što Beograda što Zagreba, koje se u BiH, na različitim stranama, različito i doživljavaju, iako je riječ o miješanju u unutrašnja pitanja BiH?

Ivanić: Prvo moramo znati da i Beograd i Zagreb imaju pravo da komentarišu događaje u BiH, jer je riječ o potpisnicima Dejtonskog mirovnog sporazuma. Naravno, sve mora biti urađeno na korektan način. Rječnik mora biti korektan, što često nije slučaj. Međutim, način na koji ljudi iz BiH reaguju tim povodom nije korektan. Rekao bih čak da su naši susjedi mnogo korektniji, bez obzira i na moje neslaganje sa, npr., Mesićem, jer imaju nastupe koji su korektniji nego rječnik koji je upotrijebio predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić kada se nekulturno i nepristojno obraćao srpskom premijeru Vojislavu Koštunici. Takvo ponašanje i takav rječnik nisu dostojni nivou predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Komšić je svoje stavove i izlaganje mogao iznijeti i oštro i jasno, ali i kulturno.

SRNA: Da li mislite da je član Predsjedništva BiH iz RS Nebojša Radmanović mogao da ima aktivniju ulogu?

Ivanić: Mislim da se Radmanović trudi da napravi pozitivan ambijent, mada se političari iz RS u institucijama BiH nalaze u vrlo teškim uslovima. Šta god da rade - nije dobro. Ako primjećujete pažljivo, niko u posljednjih 12 godina od političara iz RS nije prihvatljiv, nešto nije u redu. Ako ranije nisu bili prihvatljivi ljudi iz SDS-a, pa poslije ljudi iz PDP-a, te sada nisu ljudi iz SNSD-a, to jednostavno zanači da niko od srpskih političara nije prihvatljiv u Sarajevu.

SRNA: Veza Kosova i BiH - postoji ili ne postoji?

Ivanić: Odgovor na to pitanje jeste da je za stabilnost BiH daleko bitnije da prestanu vještački napadi na RS nego bilo koji događaj u regionu, pa i na Kosovu. U uslovima nepotrebnog prevelikog pritiska na političare i javnost u RS ti događaji mogu biti dodatni problem. Ponavljam, suštinski realno, Srbi u BiH ne traže puno - traže da ih uvažavaju, i da Ustav koji imaju bude poštovan, te da se ne muva mimo njihove volje. Uopšte ne mislim da je to retrogradno i da je to protiv interesa BiH. To je elementarna odbrana prava RS i srpskog naroda na svoju ulogu u BiH, koja nam je data i koja nam je garantovana. Tako da je iracionalno povezivanje Kosova i BiH. Moj je stav da je ova nestabilnost rezultat nerazumnih prevelikih pritisaka na RS.

SRNA: Brine li Vas proces koji se na Sudu BiH vodi protiv Vas i Vaših stranačkih kolega i u kojoj mjeri to može da utiče na Vaš budući politički angažman, s obzirom da ste tokom ključnih reformskih procesa u BiH bili jedan od važnih aktera?

Ivanić: Mene taj proces ne plaši. Molim javnost da prati taj događaj. Iza tog procesa nalazi se jedna grupa ljudi iz OHR-a koja pokušava na razne načine da pošalje poruku političarima da se prepadnu. Očito je da se htjelo jednog relativno uglednog čovjeka iz RS dovesti u situaciju da bude na sudu i time na neki način pokušati poslati poruku i drugima. Ja se ne plašim, jer sam uvjeren da čovjek koji korektno radi svoj posao nema čega da se boji. Smiješna je konstatacija da sam davao mito od 1.000 evra, smiješna je konstatacija da je "zločinačko udruženje" od nekih 15 ili 20 ljudi maksimalno moglno napraviti štetu od 70. 000 KM. To su zaista smiješne stvari. Imao sam puno izazova u svojoj političkoj karijeri, pa ću izdržati i ovaj, a sve to nimalo neće uticati na moje političke stavove. PDP je potpuno jedinstven i snažan i mislim da će na prvim narednim izborima dobiti više glasova nego što je iko računao, jer inat je čudan kod našeg naroda.

SRNA: Šta Vas je najviše motivisalo da se kandidujete za predsjednika Republike Srpske?

Ivanić: Znajte da sam kandidaturu ostavio do posljednjeg dana. Htio sam da vidim kakvi će biti kandidati drugih partija. Mislim da RS treba da ima motiv da vrati dignitet ulozi predsjednika RS. Meni je posebno žao što je predsjednik Milan Jelić preminuo. Volio bih da nije bilo izbora i da je čovjek koji je dobio podršku naroda ostao do kraja svog mandata. Procijenio sam da u trenutnim uslovima, kao iskusan i odgovoran političar, imam obavezu da se kandidujem na prijevremenim izborima za predsjednika RS. Imam i šanse i prostora za pobjedu, i sve ću uraditi da budem izabran za predsjednika RS, jer mislim da bih, u kooperaciji sa sadašnjom izvršnom vlašću, na mjestu predsjednika RS bio dobra kombinacija za RS. Imajući u vidu iskustva nekih država u okruženju, smatram da je dobro da predsjednik bude iz neke druge partije i da malo kontroliše opšti politički milje, kao blagi korektiv izvršnoj vlasti, u okviru Ustava RS i opštih političkih procesa. I, naravno, bio je to i inat nakon podizanja optužnice.

SRNA: Ima li ikakvih efekata inicijative PDP-a za ukidanje bonskih ovlaštenja visokom predstavniku?

Ivanić: Što se tiče bonskih ovlaštenja, ja sam na tome radio posljednjih pet godina, i to je moja politička platforma. Sama međunarodna zajednica prošle godine donijela je odluku o njihovom gašenju. Postoje snažne snage u svijetu koje smatraju da treba da ostanu bonska ovlaštenja. Svjestan sam činjenice da tu odluku ne donosimo mi. Ali kad bi Parlamentarna skupština BiH imala zajednički stav i zatražila ukidanje bonskih ovlaštenja, uvjeren sam da bismo ih ugasili. Ta inicijativa je dočekana na nož od dijela OHR-a koji smatra da time gubi svoje pozicije. Međutim, šta ja tu mogu. Na to se nemam namjeru obazirati i i dalje ću koristiti institucije da se zalažem za svoju političku ideju, iako osjećam da tu neće biti uspjeha, jer jedan broj političara iz Sarajeva ne želi da ugasi kancelariju visokog predstavnika. Ključno pitanje je - zašto? Zato što je vrijeme pokazalo da se u OHR-u donose odluke koje su uglavnom u njihovoj funkciji. Dok bude takvo stanje, nećemo imati jedinstven pogled na ovo, ali znam da u svijetu postoji puno institucija koje smatraju da 12 godina nakon Dejtona ova zemlja može sama, u šta i ja vjerujem. Ubijeđen sam da BiH može sama donositi odluke više nego oni koji se zaklinju u nju. Mislim da na toj inicijativi i dalje treba raditi. A što se tiče eventualnog raspisivanja vanrednih parlamentarnih izbora, ne mislim da će oni riješiti ovu složenu situaciju. Smatram da se treba vratiti osnovnim razlozima krize, a razlozi su uvedene mjere visokog predstavnika. Međutim, postavlja se pitanje da li su Lajčakove mjere stvarni razlozi ili je nešto drugo...