20 godina Mastrihtskog sporazuma – šta dalje?
7. februara u malom holandskom gradu Mastrihtu lideri 12 država koje čine takozvanu EU, potpisali su sporazum o formiranju EU. To su Belgija, Danska, Nemačka, Španija, Grčka, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Holandija, Portugalija i Velika Britanija. Dokument je faktički postavio osnove političkog i valutnog saveza, principe zajedničke spoljne politike, razgraničio je ovlašćenja između evropskih i nacionalnih institucija.
Ekspert Evropskog instituta Vladislav Belov uveren je da su proteklih 20 godina dokazali efektivnost i ispravnost principa koje su odabrali tvorci Mastrihtskog sporazuma.
U celini Mastrihtski sporazumi su opravdali očekivanja. Za taj period zemlje EU su popunjene novim članovima. Sada ih je 27. Osnovni ciljevi bili su stvaranje jedinstvenog ekonomskog i valutnog prostora, kao i dostizanje progresa na putu političke integracije. Najveće uspehe mastrihtski sporazumi dostigli su u oblasti ekonomije. Stvaranje zone evra, uvođenje izmena u nadnacionalno zakonodavstvo u oblasti konkurencije, državne narudžbine. U političkom smislu najveći progres je uključivanje spoljnopolitičkih parametara u jedinstvenu politiku EU. Imenovanje komesara za spoljnu politiku, kao i izbor predsednika.
Kako pokazuju anketiranja, 20 godina kasnije, evropljani u celini pozitivno ocenjuju političku integraciju. Ekonomski deo Mastrihtskog sporazuma izaziva žestoke sporove. U njemu su propisani kriterijumi kojima treba da odgovaraju ekonomije zemalja koje stupaju u EU i u zonu evra. Reč je o primetnim ograničenjima: deficit budžeta ne veći od 3% unutrašnjeg bruto proizvoda, državni dug manji od 60%, ograničenje inflacije i prihoda po državnim obligacijama. Samo mehanizam kontrole finansijske discipline u dokumentu nije bio propisan, ističe šef investicione kompanije Arbat Kapital Menadžment Aleksej Golubovič.
Za 20 godina Evropska unija izgrađena je kao jedinstveni ekonomski prostor, ali kao valutni savez i kao teritorija slobodna za kretanje robe, ljudi i kapitala ona je još vrlo daleko od savršenstva. Aktualna finansijska kriza u Evropi rezultat je onih dubokih protivrečnosti i propusta u stvaranju EU koji su bili dopušteni još pre 20 godina, a u mnogim slučajevima i dodati prilikom formiranja zone evra.
Upravo ekonomski problemi i ometaju obične građane EU da ocene pluseve integracije. Kakav može da bude praznik ako je evro slab, polovina zemalja Starog Sveta na ivici bankrotstva, nezaposlenost obara sve moguće rekorde, govori francuski novinar Dmitrij De Koško.
Aktualna kriza evra u mnogome proističe od onoga što je bilo rešeno u Mastrihtu. Zbog toga tada je bila jaka konfrontacija ekonomista i političara koji su upozoravali: oprezno, mi pravimo zonu sa jednom jedinstvenom valutom kojom niko politički ne rukovodi. Jer nema centralne integracione vlasti u EU. I to se smatra ili slabošću, ili nedorađenošću. Pri tome u zonu evra primili su vrlo različite zemlje, koje imaju vrlo različite ekonomije.
Istoriji ne možeš da porekneš specifični smisao za humor. Zemlje koje su stajale na izvoru EU u njegovom aktualnom obliku sada su se našle među autsajderima. Reč je o Španiji, Portugaliji, Irskoj. A Grčka rizikuje da se liši članstva u zoni evra i preti da povuče za sobom u provaliju krize čitav Stari Svet. I čini se da samo Nemačka i Francuska i dalje veruju da mogu da izvuku ujedinjenu Evropu i da je podstaknu na novi nivo integracije – konfederaciju po ugledu na SAD.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/fdecomite/cc-by/ vostok.rs
- Povezane teme
- EU
- godišnjica
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















