Era bespilotnih letelica
Bespilotne letelice predstavljaju jedan od najaktuelnijih pravaca u razvoju avijacije. U Rusiji su tražene ne samo od strane vojnog nadleštva. Bespilotne letelice su nezamenjive prilikom saniranja nesreća na teško pristupačnim mestima, za monitoring ekološke situacije ili prilikom patroliranja stanja šuma i cevovoda. Zadatak koji treba da reše ruski konstruktori u najbližoj perspektivi je uvođenje i proizvodnja bespilotnih projekata koji po svojim karakteristikama ne zaostaju za najboljim inostranim modelima.
Danas u konstruisanju i proizvodnji bespilotnih letelica vode SAD i Izrael. Borbene letelice su se dobro pokazale, na primer, prilikom likvidacije terorističkih baza u Pakistanu, Jemenu i Somaliji. Broj bespilotnih letelica u sastavu američkih oružanih snaga u prošloj deceniji je povećan stostruko. SSSR je još 70-80-ih godina prošlog veka bio jedan od lidera u proizvodnji ovakvih mašina. Samo Tu-143 na daljinsko upravljanjeje proizvedeno oko hiljadu komada, kaže vodeći naučni saradnik Centra za proučavanje problema razoružanja, energetike i ekologije Evgenije Mjasnikov.
„Aparati tipa „Rejs“ su uspešno rešavali obaveštajne zadatke. Korišćene su i još uvek se koriste bespilotne mete za izradu sredstava protivvazdušne odbrane. Kad se danas govori i bespilotnim letelicama pre svega se pažnja posvećuje potpuno novim zadacima koji se mogu rešavati zahvaljujući savremenim naučno-tehničkim dostignućima.“
Gubitak prvenstva u proizvodnji bespilotnih letelica nove generacije predstavlja povod za pribegavanje inostranim proizvođačima. 2010. godine ministarstvo odbrane je dalo prednost izraelskim modelima, kaže glavni urednik časopisa „Vzljot“ Andrej Fomin.
„Kupljena je partija bespilotnih letelica i to tri različita tipa. Kao prvo, cilj je bio savladavanje eksploatacije ovakve tehnike. Pošto je poznato da je Izrael napredovao u ovom pitanju. A kasnije – s ciljem njihove proizvodenje po licenci.“
Međutim, i u Rusiji je u toku poslednje decenije urađeno mnogo projekata za bespilotne avione i helikoptere. Zar nije bolje odreći se uvoza i preći na proizvodnju domaćih modela? Danas je mnogo produktivnije koristiti ili sopstvene izume ili neke zajedničke, nije zanimljivo prosto kupovati u inostranstvu, smatra Andrej Fomin.
„Ako pravimo avione, uključujući i supersonične, zar ne možemo da proizvedemo malu bespilotnu letelicu? Mislim da će ovo pitanje biti rešeno u najskorije vreme.“
Već ima pomaka u ovom pravcu. Do kraja ove godine biće obavljena ispitivanja prve udarne letelice kompanije „Tupoljev“. Rusko vojno nadleštvo je takođe zaključilo ugovore s kazanskim OKB „Sokol“ i peterburškom kompanijom „Tranzas“ za proizvodnju novih aparata. Planirana je proizvodnja teških obaveštajnih i udarnih bespilotnih letelica mase od jedne do pet tona. Oba aparata će prvi put poleteti za dve godine.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















