Početna stranica > Novosti

Stoltenberg: Bošnjaci su '93. imali bolji sporazum

Stoltenberg: Bošnjaci su '93. imali bolji sporazum
19.04.2012. god.
Nove generacije u Bosni i Hercegovini će biti mudrije i vjerujem da će sva sporna pitanja biti riješena mirnim putem. Mnogo sam zabrinutiji zbog stanja na Kosovu, kazao je za "Radio Slobodna Evropa" Torvarld (Thorvarld) Stoltenberg, izaslanik Ujedinjenih nacija tokom rata u BiH.

On smatra da je mirovni plan iz 1993. bio povoljniji po Bošnjake od Dejtonskog sporazuma, ali su ga oni odbili na sugestiju SAD.
U intervjuu tokom nedavne međunarodne konferencije o bezbijednosti održane u Bratislavi, bivši norveški ministar inostranih poslova i odbrane govorio je o kritikama na svoj račun da je bio prosrbski orijentisan zato što, između ostalog, govori srbski jezik koji je naučio tokom diplomatske službe u Beogradu 1960-ih godina.
Govoreći o ratu u BiH, on kaže da nije sudija i da nikada nije želio da govori o tome ko je najodgovorniji za rat.
"Nastojao sam da budem nepristrasan, zbog čega sam često bio i kritikovan, jer su mnogi smatrali da treba da se opredijelim između tri glavna aktera u sukobima, odnosno podržim jednog od njih. Međutim, ja to nisam htio, jer sam smatrao da je moj glavni zadatak kao izaslanika Ujedinjenih nacija da doprinesem zaustavljanju rata. U tome, nažalost, nisam uspio. U stvari, u nekim situacijama bilo je uspjeha", rekao je Stoltenberg.
Odgovarajući na tvrdnje da je bio prosrbski orjentisan, on je rekao da je to zbog toga što je govorio srbskim jezikom.
" Hoću samo da vam kažem da sam od prvog dana rata znao da ako želite da bude u potpunosti prihvaćeni, odnosno da izbjegnete kritike, trebalo je da budete protiv Srba, podržavate Bošnjake i gledate kroz prste Hrvatima. Ako ste i tada podržavali, ako to i sada činite, jednu ili drugu stranu u zavisnosti od konkretnog razvoja događaja na terenu – onda ste bili izloženi žestokim kritikama. Ja sam bio u toj kategoriji",rekao je Stoltenberg.
Komentarišući ulogu SAD, on kaže da se nadao da će se SAD mnogo ranije uključiti u pregovore.
"No, kada su Evropska unija i Ujedinjene nacije kontaktirale predsjednika Klintona, odgovor je bio negativan, tačnije da je to evropsko pitanje i, stoga, Evropljani moraju da ga riješe. Ja sam respektovao taj stav. Smatrao sam da je to korektan pristup. Međutim, SAD se nisu u potpunosti povukle iz te regije, već su stajale sa strane i davale instrukcije nekima od učesnika, što je, zapravo, veoma otežavalo postizanje dogovora", rekao je on.
Navodeći da su 1993. godine on i lord Oven uspjeli da u jesen 1993. godine izdejstvuju usmeni pristanak sve tri strane na mirovni sporazum, kaže da su predstavnici Bošnjaka potom saopštili da ne mogu da prihvate taj dokument, jer su ih tako savjetovale američke vlasti, a kao razlog je navedeno da bi veoma mala teritorija pripala Bošnjacima.
"Naime, prema sporazumu je bilo predviđeno da dobiju 33.3 procenta teritorije. Danas poslije Dejtona, u suštini kontrolišu između 26 i 28 odsto zemlje. Sporazumom iz 1993. bilo je predviđeno stvaranje tri jedinice unutar BiH – bošnjačke, srpske i hrvatske.
Kao rezultat Dejtona, u BiH su stvorene „dvije i po jedinice“, jer su svi znali da Federacija BiH – između Bošnjaka i Hrvata – neće funkcionisati. Tačno je da je prijedlog sporazuma iz 1993. polazio od stanja na terenu, ali to je bio i slučaj sa Dejtonskim", prisjeća se Stoltenberg.



  • Izvor
  • vijesti.RS
  • / www.vijesti.RS


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....


9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....

U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....


U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...

Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....


Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....


Ostale novosti iz rubrike »