Kako je istina o Katinu postala poznata javnosti
Ime doktora istorijskih nauka, profesora Pihoje je poznato mnogim njegovim kolegama u različitim zemljama, naročito u Poljskoj, jer je direktno povezan s time da je istina o streljanju poljskih oficira 1940. godine na teritoriji SSSR-a, između ostalih, u Katinu, postala poznata javnosti.
1992. godine je on bio glavni arhivarijus Rusije. Jednom, kada je on pregledao papire predsedničke arhive (bivše arhive Političkog biroa CK KPSS) on je otvorio fasciklu broj 1 i video dokumente, povezane s predmetom u Katinu.
U toj fascikli, - seća se Rudolf Pihoja, nalazili su se dokumenti, koji su bili napisani u vreme pripreme odluke o streljanju poljskih oficira, kao i niz kopija, koje su bile napravljene 1950-ih godina, verovatno, radi informisanja visokog političkog rukovodstva SSSR-a. Tamo je takođe bila zabeleška predsednika KGB Šelepina, gde su bile navedene okolnosti tog streljanja i navedeni – teško mi je da to kažem – statistički podaci tog zločina. Odmah sam sve to izneo Predsedniku RF Borisu Jelcinu, a on je telefonirao u Varšavu, ispričao o nađenim dokumentima predsedniku Lehu Vadensi. Oba su bila veoma uzrujana. Boris Jelcin je dao nalog da letim u Poljsku ujutro 12. oktobra 1992. godine. Dokumenti su bili predati šefu poljske države.
Poljska strana je toliko dugo čekala te dokumente! Pre svega ih je interesovalo pitanje: ko je doneo odluku o akciji represalija protiv građana Poljske? Odluka je bila usvojena na sednici Političkog biroa na čelu sa Staljinom. U zabelešci Šelepina veoma precizno i kratko navedene su informacije o konkretnim okolnostima streljanja poljskih vojnih lica, i to ne samo u Katinu, već i drugim regionima SSSR-a. Bio sam veoma uzbuđen…
Poslednjih godina su ruski i poljski istoričari, arhivisti, pripadnici javnih tužilaštva naših zemalja sproveli mnogo ozbiljnih istraživanja da bi što više saznali o našoj zajednočkoj prošlosti. To je sporiji rad nego bi mi želeli, ali su plodovi od neprocenjive vrednosti! Uveren sam: treba znati istinu, makar je ona teška i gorka. Samo će tako naši narodi, ruski i poljski, moći da grade normalne, dobre, poštene međusobne odnose.
Šta mislite o verdiktu Evropskog suda za ljudska prava u Strasburu o predmetu Janovec i drugi protiv Rusije? – pitali smo profesora Pihoju.
Mislim da je to pravno rešenje, ono konstatuje činjenicu ratnog zločina, - smatra ruski istoričar. – Tu ima jedan problem: poljska strana govori o neophodnosti rehabilitacije žrtava Katinske tragedije. Međutim, ako je dokazana činjenica izvršavanja represalija, kada su ljude ubijali bez suda i istrage, nije potrebna rehabilitacija onima, koji su ubijeni bez ikakve krivice. To je moje mišlenje.
Veoma je važno da je sud u Strasburu uzeo u obzir: zločin protiv poljskih oficira u Katinu je rezultat represivnog režima Staljina u SSSR-u. Onog totalitarnog režima, čiji su masovni zločini osuđeni u novoj Rusiji. SSSR i Rusija su različite države, to se ne sme zaboraviti.
Poljski građani žele da znaju svu istinu o Katinu – to je njihovo sveto pravo. Smatram da će svi preostali tomovi arhive biti obavezno predati poljskoj strani. Međutim, predvidim, da oni neće tamo naći značajne informacije, jer su u preostalim tomovima sporedni dokumenti, kako kažu arhivisti, oni čak ne spadaju u 1940. godinu. U svakom slučaju sam uvek poštovao težnju Poljaka da sve detaljno znaju o porodičnim izvorima, o činjenicama svog ličnog života i nacionalne istorije.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















