Minerali: hranimo se i lečimo
Neobične izložbe uvek su bile vizit-karta Uralskog geološkog muzeja u Jekaterinburgu. Evo i sada još nije stigla ni da se zatvori izložba Meteorska kiša, a otvorena je nova sa intrigantnim nazivom Jestivi i lekoviti minerali.
Reči upućene omladini Grizite granit nauke prvi je izgovorio 1922. godine jedan od vođa Oktobarske revolucije Lav Trocki. Za proteklih 90 godina rečenica je postala krilatica. A da li se zaista mogu minerali koristiti kao hrana? Granit ne može, ali postoje drugi korisni minerali koji mogu. Novu izložbu u Uralskom geološkom muzeju otvara mineral galit. On se koristi za proizvodnju soli koje, po proračunima naučnika, čovek pojede godišnje od 6 do 8 kilograma.
Neke minerale koristimo u hrani a da sami ne znamo. Nekada su trgovci mešali u brašno meke minerale kao što su talk i barit. Danas u fabrikama slatkiša talk se često koristi za posipanje bombona da se ne zalepe. Mnogi minerali imaju utilitarnu vrednost, govori saradnik Uralskog geološkog muzeja Sergej Zajakin.
Jedno od centralnih mesta na izložbi zauzimaju minerali i rude kji mogu da filtriraju i čiste vodu, što je vrlo aktualno u savremenim uslovima. To je mineral cialit, čija mikroporozna struktura može da zadržava različita zagađenja. Tu je i drugi mineral – crni kremen koji po narodnim verovanjima čisti vodu i upija iz nje sve štetne supstance. U drevna vremena držali su ga u vodi, čisteći je na taj način, koristili su ga prilikom kišeljenja krastavaca i kupusa, kako bi se zimnica duže držala.
Voda koja je očišćenja komadom crnog kremena, a on ima takvu boju zbog primese organskih supstanci, dugo se ne kvari i ne „cveta“. Predstavljen je na izložbi i veliki kristal bakar-sulfata plave boje. Za njegova lekovita svojstva ljudi su znali odavno. U Indiji njime su lečili kožne i očne bolesti. Grčka medicina je koristila bakar-sulfat za lečenje gluvoće i upale krajnika. Od davnina se smatralo da se pomoću njega može izlečiti uganuće i prelom kostiju, epilepsija, poliartritis i još mnoštvo bolesti.
Posebno interesovanje kod posetilaca izazivaju paleontološki uzorci – belemniti. To su okamenjeni skeleti drevnog mekušca koji liči po obliku na lignje. Oni su živeli u toplim plitkim morima od jure do krede. Na izložbi su predstavljeni uzorci stari od 70 do 150 miliona godina. U Rusiji su ove fosile nazivali „đavolovi prsti“. Narodna medicina primenjuje prašak belemnit kao spoljno sredstvo za zarastanje rana. Uvek su njime lečili tuberkulozu, a krajem 19. veka Robert Koh je eksperimentalno utvrdio da ovo sredstvo zaista uništava bacil tuberkuloze.
Govoreći o mnogobrojnim lekovitim i jestivim svojstvima minerala predstavljenih na izložbi, sradnici Uralskog geološkog muzeja ne prestaju da napominju posetiocima da je nedopustivo njihovo samostalno korišenje bez konsultacije sa lekarima.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















