Nezaposlenost na Iberijskom poluostrvu: kad ne možete da nađete sebi mesta
Kompanije poznate u svetu biznisa i statistike kao što su Market Voč i Blumberg analizirale su situaciju proizvodne aktivnosti u zoni evra i istakle njen osetni pad, što ne može da ne brine stručnjake, kao ni uvećanje broja nezaposlenik u Evropi u redovima radnosposobnog stanovništva. Njihov broj iznosi preko 17 miliona ljudi. Maksimalni nivo nezaposlenosti je i dalje u Španiji – 24.1%. Protugalija je u prvoj trojci sa 15,3%. Žurnal Di Nutisiaš ističe da je među omladinom do 25 godina nezaposlenih 36,1%.
Analitičari se slažu da je došlo vreme da se direktno dogovri o tome koliko su problematične perspektive niza zemalja EU. Po njihovom mišljenju, Centralna banka zone evra stoji pred dilemom: nastaviti stimulisanje kako bi se efikasno borilo protiv recesije, ili prekinuti ovo stimulisanje kako bi se zaustavio skok potrošačkih cena i vratilo ljudima poverenje u ekonomske mere vlade. Predstavnik Evropske komisije je izjavio da radi na stvaranju takvih uslova koji generišu ekonomski rast i osiguraće zapošljavanje. Reč je o stvranju pravog evropskog tržišta rada.
Tema je od prvostepenog značaja. Ovde se odražava čitav kompleks problema zone evra, kako ekonomskih, tako i političko socijalnih. Bez obzira na napore vlasti, niko ne veruje u njihov uspeh. Za evropljane su postale uobičajene masovne akcije protesta – dovoljno je pomenuti španske štrajkove radnika, podvlači direktor Instituta za globalizaciju i socijalne pokrete Boris Kagarlicki. On kaže.
Pre svega, problem se sastoji u tome što metode koje se kroiste u borbi protiv krize u stvarnosti su dovele do njenog otezanja i produbljivanja. Uopšte svetsko iskustvo antikrizne politike demonstrira dva tipa reakcije: kao prvo neoliberalnu od strane vlade kriznih država, koje su uvrene da će se problem rešiti sam po sebi, tačnije tržište će rešiti sve! A kao drugo, na račun ekspanzije državnih socijalnih programa, na račun promene balanska ekonomskih interesa u korist nacionalnih. Primer je ekonomski bum u nizu latinoameričkih zemalja, koje su pre evropskih shvatile nedostatke neoliberalne ekonomije. Istina, evropljani ne odgovaraju ni jednim ni drugim standardima u čistom obliku. Ali glavna je nevolja u tome što su se oni udružili, iako su previše različiti po nivou razvoja, u jednu zonu, zonu evra. I počeli su objektivno da gube individualnost zbog nametnutih akcionih programa. U Španiji i Portugaliji, između ostalog pokušaji stanovništva da osveste svoje vlade ponekada su imali uspeha, čak su dovodili do smene kabineta.
To je bila tačka gledišta ruskog eksperta Borisa Kagarlickog. On ističe da u datom realnosti novi izabranici naroda će morati d traže izlaz iz tako složene situacije.
Evo šta kaže Esperansa Agire, predsednik Madridske autonomije, član Narodne Partije Španije.
Naredne godine i meseci neće biti jednostavni. Treba uložiti mnogo napora da se izvedu reforme koje će omogućiti Španiji da savlada krizu. U toj borbi svi članovi partije, svi, kako muškarci, tako i žene, treba da se međusobno podržavaju.Može se shvatiti ne baš običan predstavnik vlasti, član vladajuće Narodne partije koji teži da učini sve što od nje zavisi da vrati Španiju u tokove napretka i blagostanja. Mada stanje nije jednostavno. Španski finansijski sistem se napaja iz Evropske centralne banke, a međunarodni kreditori mogu i da ne izdrže – ekonomija kraljevstva je mnogo krupnija i od portugalske i od grčke.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/le Haricot/cc-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















