Početna stranica > Novosti

Nauka kao zadnja rupa na svirali

Nauka kao zadnja rupa na svirali
05.05.2012. god.
Nakon što su donesene strategije o svemu i svačemu i na to potrošene milionske svote, Vlada RS u skladu sa nedostatkom elementarne orijentacije, stavila je na dnevni red i ono što je trebalo prethoditi svim sličnim pisanijama - strategiju naučnog i tehniloškog razvoja.

Nacrt ovog dokumenta praktično je kratkoročno omeđen na period do 2016. godine što otvara pitanje pozicije i realizacije fundamentalnih ciljeva društva. Logično bi bilo da se i ova strategija oslanja na egzaktne pokazatelje koji proizilaze iz popisa stanovništva ali praksa da se kuća pravi od krova nije izuzeta ni u ovom slučaju. Startna pozicija je više nego ilustrativna i deprimirajuća jer trenutna finansijska ulaganja u istraživanje i razvoj u Republici Srskoj iznose svega 0,25 bruto domaćeg proizvoda. Svako poređenje sa evropskim tendencijama koje proklamuju investicije u nauku do tri posto društvenog proizvoda u najjačim zemljama Unije, upozorava na potrebu realnog sagledavanja ogromnog zaostatka nauke i tehnologije u RS. Smanjenju tog jaza neće doprinijeti ni to što je ovim dokumentom planirano da se ta ulaganja u naredne četiri godine povećaju na 0,5 posto. Jedna od novina je i najavljeno osnivanje fonda za nauku, te uvođenje obaveznog namjenskog izdvajanja za istraživanja od posebnog sektorskog interesa. Nadležni u Ministarstvu nauke i tehnologije RS su dali i „viziju“ novog naučno-istraživačko-razvojnog sistema, a preduslov za njenu realizaciju je, kako su naveli predlagači, tek „ prepoznati nauku i tehnološki razvoja kao strateške vrijednosti za RS“. Ovakvo praznoslovlje govori samo za sebe jer, dok u svijetu traje rat oko prestiža u munjevitom tehnološkom i naučnom razvoju koji je u potpunosti izmijenio ljudski život, u RS se radi na „prepoznavanju“ tog procesa. No, najveći problem, čak veći i od mizerne finansijske osnove za razvoj nauke, je tragična činjenica da je nauka protjerana sa faklulteta koji su oduvijek i svuda bili, ne samo obrazovne nego i naučne institucije. U tome je nemjerljiv doprinos ministrovanja Antona Kasipovića u stvaranju ambijenta u kome je moguće sa plagiranim ili kupljenim disertacijama steći „naučno“ zvanje i pri tom još i katedru sa koje će se ono širiti nemilostrdno sakateći generacije koje su žrtve ovakvog poimanja visokokoobrazovnih i naučnih institucija.



  • Izvor
  • vijesti.RS
  • / www.vijesti.RS


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....


9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....

U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....


U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...

Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....


Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....


Ostale novosti iz rubrike »