Srpski povratnici najavili kolektivno iseljenje iz Donje Srnice

BIJELJINA - Srbi, povratnici u selo Donje Srnice, u federalnoj opštini Gradačac, nedavno su uputili pismo upozorenja, u kojem su upozorili lokalnu i vlast Republike Srpske da će se kolektivno iseliti, ukoliko im ne budu omogućeni bolji uslovi za održivi ostanak. U ovo selo, u kojem je prije rata bilo 320 domaćinstava, vratilo se samo 60 porodica.

Oni malobrojni, koji su se odlučili na povratak, sve češće razmišljaju o ponovnom odlasku sa svojih ognjišta, jer nemaju osnovne uslove za život.

Sedamdesetdvogodišnja Anđa Milaković, koja je u ratu izgubila oko, godinama čeka da joj bude obnovljena porušena kuća.

- Vratila sam se u Srnice 2002. godine. Od tada živim po tuđim kućama, jer je moja srušena do temelja. I okućnica je gotovo uništena. Ostali su samo dio bunara i garaže, kao i nekoliko pomoćnih zgrada, ali je sve to zaraslo u travu i šipražje. Obraćala sam se svima za pomoć, od Gradačca do Tuzle, a papire za donaciju predala sam tri puta. Vlasti su stalno obećavale da će mi pomoći, ali do danas ništa nisu uradile - rekla je kaže Anđa Milaković.

Ona je dodala da od skromne penzije sama ne može ništa da učini. Penzija od stotinu maraka, prema njenim riječima, nije joj dovoljno ni da se prehrani, a kamoli da pokuša nešto da popravi na devastiranom imanju.

Njenu sudbinu dijele i druge povratničke porodice. Nenad Mitrović, koji se na predratno imanje vratio među prvima, istakao je da nikada nije dobio nijednu donaciju. On je dodao da su prije rata Srbi u Srnici živjeli, uglavnom, od poljoprivrede i da je selo bilo bogato i napredno.

Mitrović smatra da opštinske, ali i kantonalne vlasti, opstruišu povratak Srba i njihov održivi opstanak u ovom selu.

- Sigurno bi se još pedesetak porodica vratilo, kada bi dobili donaciju da obnove kuće. Ali od toga nema ništa. Gdje ljudi da se vrate? U ove ruševine? - upitao je Nenad Mitrović.

U Udruženju za održivi povratak u Tuzli rekli su da se od stotinu hiljada Srba, koliko ih je prije rata živjelo na području Tuzlanskog kantona, na svoja ognjišta vratilo samo 6.950 lica ili oko sedam odsto. U ovom udruženju tvrde da vlast nije pokazala razumijevanje za probleme povratnika.

- Podrške povratku nema ni sa jednog nivoa vlasti. U srpskim povratničkim selima nema struje i vode, a nisu izgrađeni ni putevi. Veliki problem predstavljaju nam zdravstvena zaštita i nezaposlenost. Povratnici nemaju osnovna ljudska prava - podvukao je predsjednik ovog udruženja, Mitar Mihajlović.

U Ministarstvu za obnovu, razvoj i povratak u Vladi Tuzlanskog kantona, međutim, tvrde da ne postoji opstrukcija povratka, ali da su nemoćni da riješe brojne probleme povratnika. Resorni ministar, Sead Mujanović, istakao je da ne postoji Zakon o povratnicima.

- Ukoliko ovaj poziv na kolektivno iseljenje povratnika "otrijezni" određene institucije, koje imaju sredstva i ingerencije da pomognu, to će biti dobro. Bojim se da je ovo samo pokušaj političke manipulacije povratnicima - smatra Mujanović.

Prema podacima kantonalnog ministarstva za obnovu, razvoj i povratak, na područje Tuzlanskog kantona do sada se vratilo oko 18.500 ljudi, što je preko dva puta više u odnosu na podatak, koji je iznijelo Udruženje za održivi povratak u Tuzlanski kanton.

- Svaka kuća imala je po 70 dunuma zemlje. Obrađivali smo zemlju i školovali djecu. Naše selo bilo je po pismenosti treće u predratnoj BiH. U Srnicama je bilo zaposleno oko 300 mještana. Imali smo Dom kulture, Mjesnu kancelariju, ambulantu, poštu... Danas je sve to razrušeno - ogorčeno je rekao Nenad Mitrović.

NOVAC

Sead Mujanović je istakao da je za podršku održivom povratku iz budžeta Tuzlanskog kantona do sada izdvojeno 65 miliona maraka. Najveći dio ovih sredstava izdvojen je za povratak Bošnjaka u Podrinje.

Za direktnu podršku povratnicima iz budžeta kantona u ovoj godini biće izdvojeno nešto manje od četiri miliona maraka. Ta sredstva su, tvrde povratnici srpske nacionalnosti, nedovoljna za rješavanje brojnih problema ove populacije.