Nikolaj I
Nikolaj I Pavlovič Nezaboravni – imperator Sveruski od 14. decembra 1825. godine do 18. februara 1855. – car Poljski i veliki knez Finski. Istorija njegovog krunisanja je propraćena buntom. Kada je preminuo Imperator Aleksandar I, vlast je trebao da nasledi brat Nikolaja – Veliki knez Konstantin. On je odustao od prestola, ali značajni deo armije i dvora je već stigao da položi zakletvu. To se moralo učiniti i drugi put. Tada je i došlo do bunta, takozvanog „ustanka dekabrista“. 14. decembra 1825. grupa oficira – članova tajnog društva dogovorila je ustanak sa ciljem sprečavanja vojske i Senata da položi zakletvu novom caru. Glavni cilj ustanika je bila liberalizacija ruskog društveno-političkog uređenja: uspostavljanje privremene vlade, odustanak od kmetstva, jednakost svih pred zakonom, demokratske slobode (štampe, ispovedi, rada) i tako dalje. Ipak ustanak je bio ugušen. Mnogi učesnici su proterani u Sibir, a petorica glavnih – obešeni. „Dragi moj, Konstantine! Vaša volja je izvršena: ja sam imperator. Ali koja je cena za to plaćena! Bože! Cijena krvi mojih podanika!“, - pisao je Nikolaj bratu, Velikom knezu Konstantinu.
Istoričar Ključevski je ovako okarakterisao unutrašnju politiku Nikolaja I: „Nikolaj je postavio sebi zadatak da ništa ne menja, ništa novo ne uvodi u osnove, već da samo održi postojeći poredak...“ Ali to nije baš tako. Pri Nikolaju I je započet masovni program obrazovanja za seljake. Broj seoskih škola u zemlji je porastao sa 60 1838. godine na 2551 školu 1856. Otvoreno je mnogo tehničkih i visokih škola. Stvoren je sistem profesionalnog osnovnog i srednjeg obrazovanja. Neki istoričari smatraju da je upravo u vreme Nikolaja I u Rusiji došlo do industrijalizacije. Počela je intenzivna izgradnja puteva i pruga, izgrađena je i Nikolajevska železnica – Moskva-Sankt Peterburg.
Za vreme vladavine Nikolaja I Rusija je mnogo ratovala. Podrška pravoslavnih hrišćana je naterala Rusiju na rat sa Turskom. A početak tog rata 1853.godine je označen blistavom pobedom ruske mornarice u Sinopskom zalivu. To je bila i poslednja velika bitka jedriličarske flote.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: ru.wikipedia.org/Franz Krüger/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















