STRUČNJACI SA KEMBRIDŽA NASTAVILI ISTRAŽIVANJE
Ovu pećinu karakteriše unutrašnjost tigrastog oblika šare što je svrstava među tri slične u Evropi. Osim Rastuške, tu su još pećina kod Vićence i još jedna nedaleko od Pariza.
Životopisno područje mjesne zajednice Rastuša, koje upotpunjuje istoimena pećina, iz godine u godinu pobuđuje sve veće interesovanje kako turista tako i naučnih radnika.
Najveća istraživanja u pećini obavljena su 1990. godine kada su stručnjaci iz sarajevskog Zemaljskog muzeja pronašli mnogo eksponata: kosti pećinskog medvjeda, vuka, pa čak i kosti pračovjeka.
Sve to je preneseno i odloženo u ovom muzeju, a tek prije nekoliko godina nastavljena su istraživanja.
Tokom protekle dvije godine pećinu su posjetili stručnjaci sa Univerziteta Kembridž zajedno sa kolegama iz Narodnog muzeja iz Banjaluke i Zavodom za zaštitu spomenika i prirodnog naslijeđa.
Profesor arheologije iz Republičkog zavoda za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa Ljubica Srdić rekla je da već treću godinu zaredom sarađuje sa Univerzitetom Kembridž na iskopavanju u pećini Rastuša, a sedmu godinu na projektima u koje su uključeni Zavod, te muzeji u Doboju, Gradiški, Banjaluci i Prijedoru.
"Vrlo smo zadovoljni ovom saradnjom jer smo uspjeli otkriti dosta paloelitskih lokaliteta na potezu od Doboja pa na zapadu do rijeke Une. Ovim poslovima smo upotpunili arheološku kartu Srpske" – rekla je Srni Srdićeva.
Ona ističe da se, zahvaljujući saradnji navedenih institucija, a posebno tehničkoj, zatim njihovim znanjima i iskustvima, došlo do značajnih otkrića i saznanja.
Profesor sa Univerziteta Kembridž dr Preston Mirikl, vođa istraživanja u pećini Rastuša, rekao je da trenutno vrše istraživanje ostataka koje su ostavili ljudi prije 30 000 do 60 000 godina.
"Pretpostavljam da su to bili neandertalci, tako da smo našli u sedimentu u špilji njihove alate od kremena - do sada je pronađeno oko 500 takvih alatki tokom tri sezone rada" - navodi on.
Pronađene su i kosti špiljskog medvjeda koji je imao brlog u špilji, kosti jelena, zatim špiljskog lava, a prije dva dana pronađene su i kosti nosoroga, što je novo otkriće ne samo za ovu pećinu nego uopšte za područje BiH.
"Tražimo ne samo ono što su jeli, nego i kakve artifakte su napravili od kremena. Tražimo i ostatke ognjišta, jer postoje indikacije da nešto slično postoji" – pojasnio je Mirikl Srni.
- Izvor
- vijesti.RS
- / www.vijesti.RS
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »








