Oštroumna mašina ruskog naučnika
Na međunarodnom takmičenju u prolasku tzv. Tjuringovog testa pobedila je tehnologija veštačke inteligencije čiji je tvorac ruski inženjer. U skoro 30% razgovora program je uspeo da ubedi svoje sagovornike da razgovaraju sa ljudskim bićem.
Tehnologija veštačke inteligencije koju je razvio inženjer Vladimir Veselov pobedila je na takmičenju algoritama u prolasku Tjuringovog testa, saopštava Selest Biver (Celeste Biever), saradnik naučnog portala NewScientist.com, inače jedan od sudija na takmičenju. Takmičenje je održano u Blečli parku blizu Londona povodom stogodišnjice rođenja autora ideje ovog testa, matematičara i kriptografa Alana Tjuringa (Alan Turing). Organizatori ističu da je ovogodišnje takmičenje bilo rekordno po broju učesnika. U takmičenju je učestvovalo preko 30 sudija. Njihov zadatak je bio da uoče razliku između 5 platformi veštačke inteligencije i 25 skrivenih ljudi koji su takođe komunicirali sa njima preko čata. Bilo je obavljeno ukupno 150 razgovora. U 29% razgovora sa ruskim čat-botom sudije su mislile da razgovaraju sa čovekom. Drugo mesto je zauzeo čat-bot JFred, a treće Cleverbot. Pored pomenutih učestvovali su i botovi UltraHal i Elbot. Čat-bot ruske proizvodnje (sa njim može da se porazgovara na adresihttps://www.princetonai.com/bot/) prikazan je u liku 13-godišnjeg dečaka Jevgenija Gustmana iz Odese. Sudija ističe da je Vladimir Veselov, za razliku od ostalih učesnika u softverskom imitiranju ljudi, dao svome botu karakteristike realne ličnosti. Na primer, Gustman ima morsko prase, a otac mu je ginekolog. Uzrast čat-bota nije slučajno izabran: „Trinaestogodišnjak nije suviše odrastao da sve zna, a nije ni suviše mali da ne zna ništa“, objašnjava njegov tvorac. Vladimir Veselov je 1991. godine završio Vojni inženjersko-kosmički institut „A.F. Možajski“ u Sankt Peterburgu, a 1997. godine odbranio kandidatsku disertaciju, da bi zatim radio kao naučni saradnik i predavač na katedri koja se između ostalog bavi pitanjima primene metoda i sistema veštačke inteligencije u sistemima upravljanja kosmičkim aparatima. Od 1999. godine Veselov je radio na sistemima obrade prirodnog jezika u peterburškom odeljenju kompanije Artificial Life (Boston, SAD), a zatim se preselio u SAD i 2001. godine zajedno sa partnerima osnovao kompaniju Princeton Artificial Intelligence, u kojoj je razvijao sopstvenu platformu veštačke inteligencije. Od 2002. godine Veselov radi u kompaniji Johnson&Johnson, gde se bavi pitanjima automatizacije analitičkih laboratorija i obrade laboratorijskih podataka. Tehnologiju, koju je razvio tim stručnjaka pod rukovodstvom Veselova, 2011. godine je otkupila kompanija i-Free sa sedištem u Sankt Peterburgu čija su specijalnost projekti u oblastima mobilne i NFC tehnologije, digitalne distribucije sadržaja, elektronskog plaćanja, itd. Kompanija i-Free je koristila tehnologiju Veselova u mobilnoj aplikaciji Everfriends za operativni sistem Android. Može se reći da je ova aplikacija konkurent ličnom glasovnom asistentu Siri, dostupnom samo na iPhone. Ona, kao i Siri, koristi tehnologiju prepoznavanja govora, ume da odgovara na pitanja i izvršava razne komande vlasnika smartfona. Siri pored Everfriends ima i druge konkurente koji koriste tehnologiju veštačke inteligencije, na primer glasovni asistent Sara ili Evi.Google i Samsung takođe aktivno rade na projektima u ovoj oblasti.Samsung je, recimo, nedavno lansirao glasovni asistent S-Voice. Treba reći da ovo nije prvi put da jedna ruska tehnologija veštačke inteligencije prođe Tjuringov test. To je 2007. godine pošlo za rukom i ruskom čat-botu Cyberlover koji je „dresiran“ da flertuje sa korisnicima čata ili onlajn-poznanstva i da izvlači od sagovornika lične podatke. Kako su tada isticali eksperti, ovaj bot je demonstrirao „neviđeni nivo socijalnog inženjeringa“. On je stvoren u okviru ruskog projekta Botmaster, poznatog po spamerskom programu XRumer za masovno objavljivanje linkova.
Tjuringov test je jedan od osnovnih koncepata filozofije veštačke inteligencije. Test se sastoji u tome da sudija preko tekstualnog interfejsa komunicira sa realnim čovekom i sa kompjuterskim programom. Prema odgovorima na pitanja on treba da prepozna koji sagovornik je čovek, a koji mašina. Smatra se da je program prošao test ako u 30% slučajeva uspe da prevari sudiju (tj. da sudija pomisli da je komunicirao sa čovekom). Softver obično daje odgovor brže od čoveka i zato se prepiska vodi sa pauzama između pitanja i odgovora.
- Izvor
- Rusija rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















