Humanitarna katastrofa u Siriji: činjenice i špekulacije
115 hiljada ljudi napustilo je Siriju, plašeći se vojnih dejstava, saopštava Uprava vrhovnog komesara UN za poslove izbeglica.
Najteža situacija je u Turskoj. U pograničnim jugoistočnim provincijama organizovano je preko 10 kampova. Svaki je sračunat za 10 hiljada ljudi. Pri tome Ankara ne može na potreban način da kontroliše situaciju. Izbeglice se žale na probleme sa vodom, na antisanitarne uslove, kao i na poseban, praktično zatvorski režim u pojedinim kampovima: razgovor sa štampom i pravobraniocima je sveden na minimu. Opozicioni turski listovi pišu da Sirijcima ne daju status izbeglica, što ih faktički čini obespravljenim. Istovremeno raste i nezadovoljstvo lokalnih stanovnika. Kampovi se nalaze u ekonomski nepovoljnim regionima Turske, gde je trećina stanovnika nezaposlena. Aktualna situacija može da dovede do humanitarne, a zatim i političke eksplozije u Turskoj, ističe orijentalista Andrej Volodin:
- U Turskoj postoje nemirni regioni, i nadati se da će oni ostati po strani od svih događaja, vrlo je teško. Mogu da se aktiviziraju snage koje se zalažu protiv turske vlade. Nadati se da će svi ti procesi sada prestati i da će se razvijati onako kako žele zapadni režiseri sirijske krize, u najvišoj meri je naivno. Zato je bolje govoriti sada ne o humanitarnoj katastrofi, u šta pokušavaju da nas ubde pravobranilačke organizacije, već o prekid vojnih dejstava na teritoriji Sirije – to će biti u interesima Turske.
Nezadovoljstvo lokalnih stanovnika izbeglicama ima ne samo socijalnu, već i etničku pozadinu. Turkski deo stanovništva odavno se odnosi više nego hladno prema Arapima, ističu eksperti. Sukobi na nacionalnoj osnovi su se desili već u nizu gradova. Same izbeglice takođe protestvuju protiv uslova u kampovima. Njihova istupanja su u nekim regionima već bila ugušena, između ostalog uz angažovanje armije i oklopnih transportera.
Turska zvanično izjavljuje da se ne meša u sirijske poslove. Ipak upravo sa teritorije Turske u Siriju proniču teroristi i organizuju sukobe. U pograničnim teritorijama, faktički u zoni vojnih dejstava, i nalaze se kampovi za izbeglice. Vlasti odbijaju da ih premeste, pozivajući se na moguće teškoće prilikom transporovanja ljudi. Na kraju je više od 18 hiljada ljudi već rešilo da se vrati u Siriju. U međuvremenu u gradovima koje kontrolišu vlasti sve je mirno, rekla je za Glas Rusije novinar Anhar Kočnjeva koja radi u Damasku.
- Bezbednost na ulicama je normalna. Ponegde pucaju. Sa namirnicama je sve normalno, mada je sada Ramazan. Tačnije, u toku dana ne rade prodavnice. A uveče mnoge se ne otvaraju, zato što njihovi vlasnici žive negde daleko. Panike nema. Izbeglica nema. Ima raseljenih lica koja se vraćaju kući kada se u regionu završava čistka.
Ankara je izdvojila za uređenje izbegličkih kampova više od 200 hiljada dolara. Druge zemlje gde sada odlaze izbeglice ne mogu da dopuste sebi ovakve troškove. Na taj način eksplozivna situacija se rasprostire na čitav region, ističe arabista Aleksandar Filonik.
- Proces će jačati. I to može da dovede do vrlo ozbiljnog zaoštravanja situacije. Turska je ipak prilično bogata i prilično velika zemlja. Ona ima veće mogućnosti nego Liban ili Jordan, koji se sami nalaze u prilično složenim oklonostima –i političkim i ekonomskim.
U međuvremenu vlasti EU su već izjavile da pripremaju planove o evakuaciji svojih građana iz Sirije. Iste planove je razradilo i rukovodstvo Rusije.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: EPA/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- Turska
- sukobi
- stanovništvo
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















