U besparnici nema kupaca ni za jeftine nekretnine
Iako postoji velika potreba za stanovima, zato što u celoj zemlji oko 20% stanovništva ne živi pod svojim krovom, i mada na domaćem tržištu nedostaje preko 10.000 stambenih jedinica, kupaca je ipak veoma malo, iz prostog razloga jer je kupovna moć građana izuzetno slaba. A kupaca će ubuduće biti još manje zato što finansijske mogućnosti stanovništva direktno zavise od stanja u privredi.
Oni ljudi koji u ovom trenutku ipak kupuju stanove, a to su pre svega povratnici iz inostranstva, uglavnom plaćaju gotovinom od ušteđevine, a kupaca na kredit - praktički i nema. Čak i kada je reč o Beogradu, najvećem privrednom centru u državi, građani se vrlo retko usuđuju podizati stambene kredite zbog straha od visokih rata kredita, s jedne strane, i neizvesnosti da li će zadržati radno mesto, s druge strane. Stoga je ove 2012. godine zabeleženo čak 20% manje zahteva za podizanje stambenih kredita, u odnosu na prošlu godinu.
Trenutno se prosečna cena kvadrata kreće oko 800 evra, no i to je očigledno previše za ogromnu većinu ljudi. Po rečima stručnjaka za tu oblast, ne može se očekivati oživljavanje tržišta nekretnina u okolnostima kada je mala kupovna moć građana i kada postoji mogućnost da bankrotiraju neke države Evropske unije.
Na primer, u Sloveniji ima 170.000 praznih stanova, iako su cene kvadrata prepolovljene, a najveći pad cena se desio u Irskoj, gde je za samo jednu godinu stambeni prostor pojeftinio za skoro 20%. A u južnim delovima Evropske unije, kao recimo u Grčkoj i Portugaliji, kriza i ekonomska nestabilnost su oborili cene nekretnina za oko 10%.
Što se tiče Ruske Federacije, ona je zauzela osmo mesto u svetu po tempu rasta cena stambenog prostora, jer su one porasle za oko 8%, i sada na nivou cele zemlje prosečna cena za kvadratni metar iznosi više od 1100 evra, dok je u samoj prestonici Moskvi prosečna cena kvadratnog metra 4.500 evra. Inače, najaktivnije tržište nekretnina u Rusiji je turistički grad Soči, gde su se cene nekretnina približile moskovskim, pa su zato kuće u tom najvećem crnomorskom letovalištu tri puta skuplje nego, recimo, na Kipru.
Dakle, šta možemo u budućnosti očekivati kada se radi o prometu nekretnina u Srbiji?
Svi ekonomisti smatraju da je moguće očekivati veću potražnju i porast cena nekretnina tek onda kada platežna sposobnost stanovništva bude počela da raste. Međutim, sasvim je jasno da se to neće desiti još dugo vremena, a u ovom trenutku građani jednostavno nemaju novca.
U svakom slučaju, nezavidna situacija na tržištu nekretnina je neraskidivo vezana sa ukupnim stanjem u srbskoj privredi. Drugim rečima, sve dok se ekonomija zemlje i dalje bude urušavala, cene kvadrata će padati – ali građani Srbije ni tada, u besparici, neće moći da kupe svoj krov nad glavom.
- Izvor
- Golos Rossii, foto: © Flickr.com/grk1/cc-by / vostok.rs
- Povezane teme
- Srbija
- investicije
- finansije
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















