Režim kontrole raketnih tehnologija u Aziji gubi smisao
Fabrika „Jantar“ iz Kaliningradske oblasti predala je indijskoj ratnoj mornarici raketnu fregatu projekta 11356 – „Tarkaš“. To je druga od tri fregate ove serije, koje je Indija naručila 2010. godine. Ranije, početkom 2000.-tih, u Indiju su isporučeni tri broda ovog tipa, a koji su izgrađeni u Sankt-Peterburgu. Glavna osobina brodova kaliningradske proizvodnje je u tome da su oni opremljeni teškim nadzvučnim krstarećim raketama „BraMos“. Ovi manji brodovi imaće na raspolaganju rakete sa dometom do 300 km, koje su u stanju da prodru kroz PVO velikih brodova. Fregata „Teg“, koju je „Jantar“ predao indijskoj floti, već je izvela uspešna gađanja na moru raketama „BraMos“.
Sa instalisanjem teških krstarećih raketa na svojim brodovima počela je i Kina. Kinezi za tu svrhu koriste veće brodove, kao što su razarači projekta 052D, koji su trenutno u izgradnji. Pre toga, a tokom 2012. godine, Južna Koreja je potvrdila da radi na krstarećim raketama srednjeg dometa. A nešto ranije, takve rakete osnovane na protivbrodskim sistemima Xiong Feng - pojavile su se u Tajvanu. Svoje rakete srednjeg dometa Tajvanci smatraju strateškim sredstvom odvraćanja u potencijalnom oružanom sukobu sa kopnom. Prema pretpostavkama, ovi sistemi mogu naneti u krajnjem slučaju osetljiv udarac po objektima na kopnu, naprimer u Šangaju.
Treba naglasiti da krstareće rakete poput rusko-indijske „BraMos“ i kineske YJ-62, osim protivbrodske modifikacije sa relativno manjim dometom mogu se koristiti za uništavanje stacionarnih kopnenih ciljeva. Međutim, pošto je Rusija vezana uslovima Režima kontrole raketnih tehnoligija, a „BraMos“ proizvodi zajedničko rusko-indijsko preduzeće, - njegov domet je ograničen do 300 km. Ali ova raketa ima druge prednosti. Smatra se da je to najbrža krstareća raketa od onih koji se danas proizvode u svetu. Povećanje njenog dometa Indija će morati da obezbedi samostalno. To je neminovnost, iako će biti potrebno vreme. Osim toga Indija radi na raketama srednjeg dometa Nirbhay sa dozvučnom brzinom. Sasvoje strane Kina nije vezana takvim ograničenjima. Novi kineski brodovi mogu koristiti krstareće rakete sa dometom preko 2000 kilometara.
Praktično svaka velika ekonomska država u regiji teži tome da raspolaže arsenalom krstarećih raketa srednjeg dometa kopnenog, pomorskog i vazdušnog baziranja. Postojanje takvih arsenala biće bitan faktor njihovih strateških međusobnih odnosa. U isto vreme to će zahtevati veće investicije u sisteme zaštite od krstarećih raketa: zenitno-raketne sisteme srednjeg i manjeg dometa, kao i savremenu lovačku avijaciju.
Na taj način, polako gubi svaki smisao režim kontrole raketnih tehnologija u Aziji. U svakom slučaju što se tiče krstarećih raketa, koje mogu biti instalisane na manjim brodovima, kao što su fregate ili korvete.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: RIA Novosti/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















