Konstantin Korovin
Konstantin Korovin je čuveni ruski slikar, član udruženja Peredvižnici, pozorišni umetnik. Stvaralašvo Korovina se uvrežilo u istoriji ruske umetnosti i pripada njegovim najvišim dostignućima. Korovin je ostavio upečatljiv trag u svim vidovima umetnosti, kojima se obraćao: slikao je, projektovao i pravio izložbene paviljone, jedan je od malobrojnih majstora tog doba koji su realizovali svoje zamisli u monumentalnom slikarstvu, učestvovao je u reformisanju pozorišta u Rusiji.
Istovremeno oko dve decenije majstor se bavio pedagogijom, vaspitavši nekoliko generacija ruskih slikara. Kada je imao 13 godina Konstantin Korovin je počeo da uči najbolju slikarsku školu tog doba – Moskovsku školu slikarstva. Hajde da slikate – jer proleće je, već su bare, vrapci cvrkuću – dobro je. Hajde da slikate. Slikajte skice, proučavajte, što je najvažnije osećajte – savetovao je, kako se seća Korovin, svoje učenike jedan od pedagoga Savrasov. Počev od 1878. godine skice prirode Korovina su stalno dobijale nagrade i pohvale u školi, zatim je on postao stipendista kneza Dolgorukova, popečitelja izložbe Moskovske škole slikarstva, vajanja i arhitekture. U drugoj polovini 80-ih godina 19. veka Korovin je, napravivši dekor za već viće od 15 predstava, između ostalog za operu Aida Đuzepa Verdija, Lakme Delibe, Karmen Bizea, zajedno sa Polenovom postao vodeći dekorater Ruske privatne opere Mamontova u Moskvi. Kasnije je Korovin postao vodeći dekorater najpoznatijih ruskih pozorišta, praveći dekor za dramske predstave Malog i Aleksandrijskog pozorišta u Moskvi i Peterburgu, ali pravu slavu mu je donelo muzičko pozorište – dekor za opere i balete na scenama Boljšog teatra u Moskvi i Marijinskog u Peterburgu. Nove faze u istoriji ruskog pozorišta bile su postavke opera Ruslan i Ljudmila (zajedno sa Golovinom, 1904) i Život za cara (1908) Mihaila Glinke, Zlatni petlić (1909) i Snežana (1911) Rimskog-Korsakova. U maju 1914. godine desio se požar u depou dekora koji se nalazio pri Malom teatru i skoro čitav ginatski trud Korovina od 1900. godine je otišao u prah i pepeo.
Događaji 1917. godine vezani za Februarsku buržoaziju, zatim i sa Velikom Oktobarskom revolucijom uvukli su ga u svoj vrtlog. Položaj stvaralačke inteligencije se naglo pogoršao. 1923. godine Korovin je napustio Rusiju, dobivši, kako su pisale novine, poziv od direkcije pariske Grand opere da zauzme mesto dekoratera. Dvadesetih godina Korovin pravi dekor za balet Don Kihot za gostovanje Ane Pavlove u londonskom Kovent-Gardenu, operu Zlatni petlić za pozorište u Torinu, Seviljskog berberina za gostovanje Šaljapina u Engleskoj i SAD, Snežanu i Kneza Igora za Rusku operu u Parizu. Mnogo puta je Korovin pisao nadahnuta nostalgična pisma poznanicima:
Nadam se da dođem u Rusiju... Sa velikom srećom sećam se Rusije, i svojih prijatelja, i prirode, i snega, i kiše, i sivog neba, i trave, i izbe, i dima iz dimnjaka u svojoj radionici u Ohotinu, i prijatelja lovaca. Umetnik je preminuo u Parizu 11. septembra 1939. godine i bio je sahranjen na Bijankurskom groblju. U martu 1950.g odine od sredstava koja su skupili ruski parižani posmrtni ostaci Korovina su preneti na pravoslavno groblje u Sen-Ženevjev de Bua.
- Izvor
- Glas Rusije, foto: ru.wikipedia.org/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- slikarstvo
- pozorište
- umetnost
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















