
DOSTOJEVSKI KAO FILMSKI JUNAK U SVAKOM POGLEDU
1. snimio u jednoj velikoj i raskošnoj vili pored Moskve reditelj Vladimir Hotienko po scenariju Eduarda Volodskog, a uloga velikog pisaca poverena je pozantom glumcu Evgeniju Moronovu. Radnja filma obuhvata period od skoro 3o godina od vermena kad je budući klasik pripadao revolucionarnom klubu petraševaca, pa sve do početka pisanja Karamazova.
Život Dostojevskog-potresan primer ljudske hrabrosti
Reditelj Hotienko podseća da je autor „Zločina i kazne „ imao veoma intersentnu biografiju u kojoj je sadržano sve ono što privlači današnjeg gledaoca: robiju i proginstvo u Sibir, ljubav, novac, sklonost prema hazardnim igrama, gubitništvo, stvaralaštvo, ogorman književni uspeh. Osim toga njegov život je potresan primer ljudske htrabrosti koji može služiti za ugled. On može mnogo toga da objasni što je bi bilo važno za savremeno društvo, ističe reditelj, ukazujući posebno na jednu zanimljivu činjenicu: “Ruski mentalitet Zapad obično niti razume niti prihvata, a Dostojevskog je prihvatio kao glavnog ruskog pisca, što nam govori da njegovo delo poseduje neke univerzalne vrednsti koje su očiglednije nego kod drugih, takođe velikih ruskih stvaralaca. “ Govoreći za ruske medije kako će izgledati autor „Braće Karamozova „ kao filmski junak, reditelj je raekao da ga intersuju one činjenica iz žvivota genijalnog pisca koje ga čine živim čovekom, a ne da bude sličan spomeniku. “Za mene su važne njegove slabosti, interesovanja, zablude, sve ono što će ga učiniti bliskim nama. I to kako je igrao na ruletu, gubio i dobijao, kako je pisao pisma ženama, kako se ponižavao. “ Reditelj TV serijala o Dostojevksom uverava ruske novinare da njegov junak neće imati ništa zajdničkog sa onim Fjodorom Mihalovičem sa čuvenog portreta slikara Pireva, koji će se inače pojaviti u filmu u tumačenju Aleksandra Petrova „zadivljujuće sličnosti sa likom slikara. ”
Tri žene Dostojevskog
Sa drugom ženom Anom Snitkinom (igra je glumica Ala Juganova iz pozorišta Lekom) sa kojom se pisac upozano posle avanture sa Apolonarijom Suslovom, rodila mu je četvoro dece i stvorila porodičnu atmosferu povoljnu za pisanje koja nije bila opterećena ni sećanjima na prpogonstvo ni na brak sa histeričnoim Marijom Isailovom.
Tri filma o Dostojevskom, ili kamera bi ga volela
Dramatičan i uzbudljiv život autora “Kockara “ privlačio je fimske stvaroce tako da su o njemu pre ove tv serije snimljena tri filma, tačno oniliko koliko je žena imao pa se i jedan od njih, treći, zove baš tako “Tri žene Dostojevskog “, film Jevgenija Taškova, , koji je snimljen pršle godine. Prvi Aleksnadra Zarhija je snimljen 1980. U SSSR-u”Dvadeset šest dana iz života Dostojevskog”, drugi je snimio Italijan Đuliano Montaldo pre tri godine “Demoni Sankt-Peterburga “.
Od četrdset jednog filma njviše “Idiota” – osam
Od četrdeset jednog filma snimljenih po delima Dotojevskog u najvećem broju verzija na celoluidnu traku je prenet “Idiot, ”(osam puta), “Braća Karamazovib” I “ Zločin i kazna “ doživeli su po šest ekranizcija, “ Poniženi i uvređeni “, ”Nečiste sile” i “Krotka”, su snimljni po tri puta, dva puta “Bele noći, ” “Kockar “, “Mladić “, “Selo Stepančikovo “, a filmski verziju su imala i druga dela velikog pisca : ”Večni muž”, “Ujkin san “, “San smešnog čoveka “, “Tuđa žena i muž pod krevetom”. Najveći broj filmova snimljen je u SSSR-u- 14, u Rusiji (staroj, pre Revolucije i novoj) 9, u Francuskoj 6, Italiji 3, Poljksoj 2, i po jedan film u SAD, Japanu, Velikoj Britaniji, Finskoj, Indiji, Meksiku, Švajcarskoj. Od proslavljenih reditelja filmove po delima Dostojevskog su snimili: Akiro Kurosava (Japan), Ričard Bruks(SAD), Bernado Bertoluči i Lukino Viskonti (Italija), Andžej Vajda(Pojska). Najveći broj filmova po delima ruskog genija snimio je sovjetski reditelj Ivan Pirjev -3.
Prvi film o nekom delu Dostojevskog snimljen je 1910. Bio je to “Idiot”reditelja Petra Čardišina . Decenijama posle Oktobatske revolucije dela Dostojevskog su bila zabanjean, Staljin ga nije voleo, a Gorki je smatrao da “karamazovština “ kvari moral moral revcolucionarnog pokoljenja, pa ga nisu ni izdavali, a kamoli da su snimali filmove po njegovim delima. A imao je ko iz plejade Seregeja Ejzenštajna. Po motivima “Idiota” 1951. film je snimio veliki Akiro Kurosva (1951,), pre toga Francuz Žorž Lapmen(1946. ), onda je snimljen u Sovjetskom Saveu: Ivan Pirjev (1958. ) U Velikoj Britaniji je 1966. . g.. Alan Bridžes po ovom romanu snimio televizijsku seriju, u Francuskoj Andžej Žulavski “Luckastu ljubav (1985. ) , dok je u Indiji 1991. Idiot “ snimljen kao televizijski serijal u režiji Mani Kaula. ”Daun Haus “ je naziv fimske interpretcije “Idiota “snimljene u Rusiji 2001, u režiji Romana Kačanova, a dve godine kasnije (2003. ) prikazn je TV serija Vladimira Bortka pod originalnim nazivom romana.
Prva od ukupno šest ekranizacija “Braće Karamazovih nastala je dok je Prvi svetski rat u kome je bila angažovana i Rusija uveliko trajao: Viktor Turjanski je ovo najčuvenije delo Dostojevskog “podvrgao fimskom tretmanu “, još uvek nemom, 1915. g.. Trebalo je da prođe višeod četiri decenije dok se još jednom Mitja, Ivan i Aljoša, kakvi su, da su, ne pojave na fimskom platnu gde ih je naselio čuveni američki reditelj Ričard Bruks (1958.) Sovjetski reditelj Ivan Pirjev koji se posvetio filmovanju romanima Dostojvskog, snimio je 1969. svoje čivene “Karamazove “ u tri dela, a drugi sovjetski reditelji Rinat Grigorijev je 1990. g. napravio film “Dečaci”, slobodnu fantaziju po romanu “Karamoazovi”, dok je pre nekoliko godina (2008.) izašla češko-poljska kopordukcija “Braće …”u režiji Petra Zelenke.
Za prenošenje na filmski ekran petrogradskih snoviđenja Rodiona Raskolkjnikova , liubav i patnju ruske Đokonde, Sonje Marmeladove, prvi su se zainteresovali Francuzi: Pjer Šanal je 1935. ekranizovao ovo remek delo svetske književnbosti, dve decenije kasnije (1956.) to je ponovio njegov zemljak Žorž Lampen, koji je deset godna ranije snimio “Idiota”. Prvu rusku verziju Zločina i kazne snimio je 1969. u Sovjetskom Savezu Lav Kulidžanov, u susednoj Finskoj intersovanje publike za ubistvo s predomišljajem na podmukao i svirep način ne samo babe lihvarke nego i njene nedužne sestre, zadovoljio je 1983. svojim filmom reditelj Aki Kaurismjaki, a u Rusiji je 2007. g. Dmitrij Svetozarov snimio tv seriju po ovom romanu.
Nekima su mile i Nečiste sile
Prvi od ukupno tri filma po motivima Nečitih sila snimio je slavni poljski reditelj Anžej Vajda u Francuskoj 1988,. a druga dva su realizovana u Risiji: 1992. Igor i Dmitrij Talankin i 2007. Feliks Šultes.
Za ekranizaciju romana sa socijalnom tematikom” Ponižene i uvređeni “ zaintersovane su bile tri strane države: Italija u kojoj je Vitorio Kotafavi 1958. snimio Tv film, u Meskiku je Raul Araisi 1977. g. takođe snimio serijal za tv gledalište, a 1990. go. po ovom romanu snimljen je film u švajcarsko-sovjetskoj koporodukciji u režiji Andreja Ešpaja.
Tri Krotke
Po motivima pripovetke Krotka nastala su tri filma: Aeksandra Borisova (SSSR, 1960.), film interpretacija Robetta Bresona (Francuska, 1969.) i crtanai film Petra Dumala (Poljska, 1985.)
“Bele noći, ” “Kockar “
Lukino Viskonti u Italiji 1957. i Ivan Pirjevu SSSR-u dve godine kasnije potrudili su se da se u bioskopskim dvoranamama na belom, usamljenom platnu zabele Bele noći.
Večnog muža je ekranizovao Jevgenij Markovski(Rusija, 1990.), ” Ujkin san “Konstantni Vojinov(SSSR, 1966,), komediju #Tuđa žena i muž pod ktrevetom “ preneo je na celoluidnu traku Vitalij Maljnjikov (SSSR, 1984), , Aleksnadr Petrov je “ San smešnog čoveka “pretvorio u lutkarski film (Rusija, 1992).
- Povezane teme
- Hronika kulrunih događaja
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















