Početna stranica > Novosti

Gde su napravljeni oklop cara Aleksandra II i sablja Leonida Brežnjeva?

23.12.2012. god.

Čega tamo sve nema! Dečji oklop cara Aleksandra II, sablja Leonida Brežnjeva i kratak mač maršala Ivana Begramjana... Kako je u intevjuu za „Glas Rusije“ rekla koordinator izložbe Tatjana Martinova,

- Ovo je zaista jedinstvena ekspozicija. Prvi put je u glavnom gradu predstavljena ogromna kolekcija oružja iz Zlatousta, koja nikad nije izlagana u tom obimu. Radi se o preko 400 eksponata. Posetioci izložbe će moći da prate svu istoriju zlatoustovske proizvodnje: izvanredne gravire na čeliku i, naravno, oružje umetničke izrade.

Prvi put je ekspediciju u potragu za zlatom i srebrom u ove krajeve poslao car Aleksej Mihajlovič još u XVII veku. Istina, tada je potraga bila neuspešna. Ogromne rezerve ruda pronađene su skoro sto godina kasnije za vreme vladavine carice Jelisavete Petrovne. Od tada je počela slavna istorija Zlatousta. Proizvodnja je rasla i do početka XIX veka zlatoustovska fabrika oružja je postala najveća u Ruskom carstvu.

U Zlatoustu je 1811. godine organizovana proizvodnja umetničkog oružja. Učitelji zlatoustovskih majstora su bili stručnjaci iz Nemačke: za rad u fabrici iz Zolingena su pozvani nemački majstori-oružari, između ostalog i poznati majstor za ukrašavanje bodeža Vilhelm Šaf sa sinovima.

Nemci su pola godine obučavali Zlatoustovce tehnici „pozlate živom“. Međutim, ubrzo nakon odlaska majstora iz inostranstva ruski znalci su smislili svoje metode. Po rečima Martinove,

- Način koji su predložili Šafovi je bio vrlo štetan. Zlatoustovski majstori su pronašli svoju metodu za ukrašavanje hladnog oružja. Predložili su da se prvo gravira ornament, a zatim da se pozlata nanosi uz pomoć četkice.

Na izložbi su predstavljeni dvosekli mačevi i špage, sablje i kratki mačevi koji su pravljeni za obične vojnike i oni koji su bili namenjeni višem komandnom sastavu i licima s titualama. Bilo je specijalnih narudžbina i za carsku porodicu. Jedan od bisera na izložbi je oklop koji je napravljen specijalno za carevića, potonjeg cara Aleksandra Drugog. Trideset tri majstora na čelu s poznatim Ivanom Bušujevom su radila na ovom jedinstvenom umetničkom delu od 1830. do 1833. godine.

- Ovaj oklop je 1834. godine upakovan u sanduk i pripremljen za slanje u Sankt-Peterburg. Poslat je kolima koja su s Urala vozila zlato i srebro. Oklop je upakovan u sanduk s duplim dnom. Dole su se nalazili mač, štit i malo koplje. Odozgo su bili složeni detalji ovog oklopa. Kad je delegacija Zlatoustovaca uručila poklon careviću, ispostavilo se da su usput štit, mač i koplje tajanstveno nestali.

Savremeni majstori su po starinskim crtežima izradili oklop. Ovaj oklop carević nikad nije probao: dok su ga tri godine kovali, pa još godinu dana vozili u Peterburg, budući car je izrastao iz njega. Tako je i ostao samo muzejski eksponat.

U HH veku su se na zlatoustovskim gravirama pojavili prikazi vođa komunizma koje nisu bile ravnodušne prema delima oružara.

Poznata fabrika je bankrotirala 1990-ih godina. Istina, znalci su sačuvali svoje tajne i sad, kao i pre, majstori su čuveni u celom svetu – njihova dela se često pojavljuju na prodaji u najvećim aukcijskim kućama i predstavljaju ponos mnogih muzejskih i privatnih kolekcija.

Armen Apresjan,



  • Izvor
  • Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs


Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost

NOVOSTI IZ RUBRIKE

19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....


9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....

U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....


U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...

Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....


Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....


Ostale novosti iz rubrike »
BTGport.net - u1
Pružite zaposlenima vrhunsku ishranu uz Ordera - Topli obrok

SLIKA SEDMICE

WEB SHOP
WebMaster

DjEVOJKA DANA