
JEVTUŠENKO DUŽE OD TRI SATA SA SVOJIM ČITAOCIMA
Najpoznatiji savremeni ruski oesnik , Jevgenije Jevtušenko , koji je 18. jula, sad već prošle godine , prolsavio svoj 80. rođendan, proveo je uoči noogodišnjih praznika duže od tri sata sa svojim poštovaocima na jubilarnoj književnoj večeri u Moskvi.U svojoj omiljenoj Velikoj dvorani Politehničkog muzeja on je oko tri po sata govorio „iz duše „sa svojim mnogobrojnim poklonicima .
Ruska publika ga je čekala još letos da se za asvoj jubularni rođendan vrati iz SAD gde je maestro stalno nastanjen.Međutim, dolazak je stalno odlagna zbog bolesti Jevgenija Aleksandroviča.“Tada se nidsm dobo osećao, alini sadsa se stanje nije mn sasvim popravilo.Ali verujem da će danas moj stvralački kapacitet proraditi punom parom,“ izjavio je pesnik za ITAR-TASS.
Skoro četvoračasovne razgovre sa publikompesnik je počeo primedbom „Što smo starji, sve smo više iskreniji i otvoreniji.“
Prisutni su zapazili da je Jevtušenko znatno izmršaveo, lice mu pobledelo.Ali čim je Jevgenije Aleksandrovič počeo da čita stihove, odmah je zaboravio na starost i na ne baš sjajno zdravstveno stanje.Glas nu je postao mlađi, rezak.Emotivno je gestikulirao rukama,kao da je crtao sliku pesm koju je govorio.Jednom rečju, majstor se predao svetu svog stavralaštvo i poveo slušaoce sa sobom.
Jevgenije Aleksandrovič je ne bez ponosa saopštio je da je u 2012. godini samo kod ruskih izdavača izašlo pet njegovih novih knjiga. Prva -knjiga stihova nastalih od 2005.do 2011. objavljena pod naslovom „Može se sve još spasiti „, druga –zbornik „Veliki pesnici „,treća-istorija nastanka njegove čuvene poeme „Babij jar“,i 13. Simfonija Šostakoviča, četvrta –novo izdanje romana „ Jagodnjaci „,Petu knjigu „ Potraživanjnja i napate“u koju su ušli poptuno novi stihovi, pesnik je promovisoa na ovoj večeri.
Osim toga , glumac je je na ovom tradicionalnom Jevgtušenkovom susretu sa publikom prvi put izveo njegovu poznatu poemu „Dora Franko „.Pesnik se ispovedio :“U suštini sva moja lirika je samo zbornik ispovedtipred svima. I evo je došlo vreme za dopunsko ispovedanje.Ova ljubavna poema o doživljajima iz moje mladosti napisana je s milsotivim dopuštenjem njene herojine Dori i moje žene Maše.Iskreno govoreći, pribojavao san se kako će se Maša odnositi prema onome što je u toj poemi rečeno, posbeno sada, uoči naše srebrne svadbe.Ali uprkos mojim strahovanjima poema se svidela Maši kao i napim sinovima, dvadesettrogodišnjem Ženji i godinu dana mlađem od njega Miti. Slava Bogu, maša je , kao i uvek ispoljila mudrost.Jer nema nita besmislenije nego čeprkati po prošlosti , „rekao je o svom stvralaštvu Jevtušenko.
Konačno, stvaralački susret pesnika, narodnog ljubimca ne može proći bez „ razgovora po duši“koji vole s pesnikom da vode njegovi poklonici.Ni ovaj sdkorašnji u Poltihnečkom muzeju nije prošao bez njih.On je s radošću čitao pesme po želji publike, šalio se, sećao se „skrivenih momenata iz života „.
Jevgenij Jevtušenko je 60 godina posvetio ruskoj poeziji.Poznat je u celom svetu kao tvorac neponovljivih stihova i pesama koje zaskuženo ukrašavaju ne samo rusku, nego i svetsku poeziju.Bez obzira na solidne godine,on ne samo što aktivno radi i razdeljuje svoja znanja s novim pokoljenjima, nego je i sastavio višetomnu enciklopediju ruske poezije koja je doživela neuzetan uspeh kod čitalaca.
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















