Miraš osokolio vehabije

Ako neko pod plaštom slobode vjeroispovijesti pokazuje sklonost ka nasilju prema vjerskim službenicima, ometanju vjerskih obreda, obijanju i otimačini bogomolja ili, ne daj Bože, terorizmu, onda to prestaje da bude pitanje iz domena kanonskog ili šerijat
Protojerej Velibor Džomić govoreći o vehabizmu u Crnoj Gori izjavio je za "Dan" da nema velike razlike između djelovanja vehabija i Miraša Dedeića. On smatra da je "djelovanje raspopa Dedeića zapravo osokolilo pojedine vehabije da napadaju imame i pokušavaju da otimaju džamije". Prema njegovim riječima, nema razlike između nasrtaja Miraša Dedeića na Cetinjski manastir 18. aprila ove godine i učestalih napada vehabija na Carevu džamiju u Sarajevu, Arab džamiju u Novom Pazaru ili Sultaniju džamiju u Plavu.
-Da ne pominjemo kako su vehabije u junu 2005. godine pretukle imama Ragipa Ličinu u selu Lozna kod Bijelog Polja ili imamovog oca u Ulcinju. Zabilježeni su slični ataci i u Ibarcu, Suhom Polju, Plavu i Rožaju. To je kriminalno ponašanje i ne može se prikrivati tobožnjom slobodom vjeroispovijesti. Niko nema pravo da atakuje na drugoga da bi se molio Bogu i kakva je to vjera ako joj je preduslov da obiješ bravu na crkvi ili džamiji ili da udariš drugoga da bi se ti molio Bogu - ocijenio je Džomić.
On je dodao kako je o postojanju problema vehabija u Crnoj Gori saznao iz štampe, a posebno iz teksta Rezolucije Mešihata Islamske zajednice Crne Gore od 22. novembra prošle godine.
- Taj problem se, nažalost, reflektuje dvojako. S jedne strane, on se javlja među vjernicima islamske vjeroispovijesti, a s druge strane među vjerskim službenicima - imamima Islamske zajednice Crne Gore - rekao je Džomić.
Odgovarajući da li je pitanje vehabija pitanje slobode vjeroispovijesti ili nešto drugo, Džomić je istakao: "Prije svega, moram da naglasim da, sve dok je to pitanje na nivou vjerskih ili, kako to svjetovni ljudi kažu, doktrinarnih rasprava unutar Islamske zajednice Crne Gore, mora se konstatovati da je u isključivoj nadležnosti organa Islamske zajednice koje poznaje šerijatsko pravo i ustav te vjerske zajednice".
- Kako će se to pitanje riješiti, odnosno da li će Islamska zajednica Crne Gore odustati od hanefijske pravne škole kojoj ovdašnji Muslimani pripadaju i usvojiti vehabijsku školu ostaje da se vidi. U svakom slučaju, to je u nadležnosti postojećih i priznatih organa Islamske zajednice. Ono što je kanonsko pravo u Pravoslavnoj crkvi to je i šerijatsko pravo u Islamskoj zajednici i te norme se u svim unutrašnjim pitanjima moraju poštovati. To se jasno vidi iz Rezolucije Mešihata, ali i iz javnih nastupa vjerskih službenika Islamske zajednice - istakao je Džomić.
Međutim, kaže on, ako neko pod plaštom slobode vjeroispovijesti pokazuje sklonost ka nasilju prema vjerskim službenicima, ometanju vjerskih obreda, obijanju i otimačini bogomolja ili, ne daj Bože, terorizmu, onda to prestaje da bude pitanje iz domena kanonskog ili šerijatskog i postaje pitanje iz domena krivičnog prava jedne države.
Govoreći o tome kako su vehabije došle na prostoru Crne Gore, protojerej Džomić kaže:"Od dobro obaviještenih ljudi koji pripadaju muslimanskoj vjeroispovijesti čuo sam da su vehabije na ove prostore došle preko Bosne i Hercegovine nakon rata, a u BiH su za vrijeme rata ušli sa pasošima zapadnih država".
- Oni tamo jesu donosili pomoć, ali su donijeli i vehabijsko učenje o islamu tako da oni danas sebe smatraju istinskim Muslimanima, a sve druge nazivaju otpadnicima - rekao je Džomić.
Odgovarajući na pitanje kako Mitropolija crnogorsko-primorska gleda na ovaj problem, Džomić kaže da se radi o unutrašnjem pitanju Islamske zajednice.
- To je klasično unutrašnje pitanje Islamske zajednice Crne Gore sa kojom imamo korektnu komunikaciju. Mi, naravno, ni na koji način ne želimo da se miješamo u to pitanje kao što su se, nažalost, neki neodgovorni vjerski službenici Islamske zajednice u Baru i Bijelom Polju svojevremeno javno sretali sa anatemisanim i prokletstvu predatim raspopom Mirašem Dedeićem i na taj način se direktno miješali u unutrašnje stvari pravoslavnih hrišćana u Crnoj Gori. Sličnu ambiciju su pokazivali i pojedini, ali isto tako malobrojni, rimokatolički sveštenici koji su željeli da produbljuju podjele među pravoslavnima i love u mutnom ne bi li koga prekrstili i preveli u rimokatoličku vjeru - naglasio je Džomić.

Nijesam vehabija

U Dnevnim novinama "Dan" od 30.5.2007. na naslovnoj strani i strani 12, pod naslovom "Otkazi zbog vehabija", između ostalog, stoji: "Oni (Sead Jasavić i Ferid Orahovac) imaju određenih simpatija prema toj sekti, odnosno vehabijama i vehabizmu - kazao je Agović", a u daljem tekstu stoji: "Da je riječ o dvojici imama za koje se sumnja da su vehabije potvrđuje i čudna interpretacija šerijatskog prava, objavljena u "Elifu", glasilu Islamske zajednice, kojom su izopšteni imami opomenuti da je obavljanje vjerskih obreda nevalidno bez postavljenja od strane duhovne institucije, odnosno Mešihata IZ Crne Gore".
S tim u vezi, javno tvrdim da nijesam vehabija, da imamsku službu obavljam u potpunosti prema propisima islama i Islamske zajednice, što mi je potvrđeno na posljednjoj sjednici i od strane reisa Islamske zajednice. Nadalje, nikada mi on, niti sekretar Mešihata, Bajro Agović, niti bilo koji član Mešihata, u službenim kontaktima, nije rekao da sam vehabija ili da gajim simpatije prema njima. Prema tome, netačne su insinuacije iznijete u citiranom tekstu kojima se na ovaj ili onaj način, u formi "sumnje", dovodim u vezu sa vehabijama.
Nedopustivo je da se neargumentovano, sumnjama i pretpostavkama, javno atakuje na moju čast i službu, s ciljem iskrivljivanja slike o meni kao vjerskom službeniku i kao građaninu.
Ferid Orahovac, imam u Podgorici

Nema tolerancije za nasilje

Protojerej Velibor Džomić smatra da sa vehabijama u Crnoj Gori treba postupati isto kao i sa Mirašem Dedeićem i njegovim raspopima.
- Njima se već stavlja do znanja da se neće tolerisati bilo kakvo nasilje. Spadam među one koji smatraju i zagovaraju evropski standard da svaka država, pa i Crna Gora, svakom svom građaninu mora da obezbijedi pravo na slobodu vjeroispovijesti. I vehabije i raspop Dedeić su građani Crne Gore i oni, zbog toga što su izopšteni iz islama ili raščinjeni u pravoslavlju, ne mogu biti uskraćeni u korišćenju građanskih prava. Međutim, izopštena i raščinjena lica nigdje u svijetu nemaju prava na nasilje, kriminal, otimačinu, ometanje vjerskih obreda, krađu imovine ili imena i lažno predstavljanje. Svuda u svijetu država kontroliše takve osobe i sprečava im da unošenjem smutnje i zabune, krađom imena i imovine tradicionalnih crkava i vjerskih zajednica narušavaju vjerski mir i međuvjersku toleranciju - kazao je Džomić u razgovoru za "Dan".

Fratar bez komentara

Fratar iz Tuzi, pater Paško, juče nije želio da komentariše problem vehabija u Crnoj Gori, kao i prestanak radnog odnosa u Islamskoj zajednici dvojici imama zbog simpatija prema tom pokretu.
- To je stvar Islamske vjerske zajednice. Te stvari se mene ne tiču tako da ne bih komentarisao tu pojavu.
Don Janez Mirtek, takođe, nije želio da komentariše pojavu vehabizma u Crnoj Gori. On je kazao da on nije pozvan da govori o tome.
S druge strane, pojedini predstavnici Islamske zajednice i Rimokatoličke crkve u Crnoj Gori nijesu se sustezali da komentarišu stavaranje paralelne pravoslavne crkvene organizacije i sustežu se od susreta sa predstavnicima takozvane Crnogorske pravoslavne crkve i Mirašem Dedeićem.