Jedinstvene rezbarene ikone na izložbi u Moskvi
Više od 70 radova koje su u poslednjih 20 godina napravili umetnici Inesa i Rašid Azbuhanov, predstavljeno je na izložbi Ikona u duborezu. Rukotvoreni lik koja je otvorena u Moskvi Galeriji umetnosti Zuraba Ceretelija. Pored raznih likova izlažu se grafičke skice za razne kompozicije. Umetnici skoro 30 godina posvetili su preporodu umetnosti rezbarene ikone. U svom stvaralaštvu oni se orijentišu kako na malobrojne sačuvane staroruske ikone u drvetu, tako i na vizantijske ikone. Virtuoznu tehniku majsotri su spojili sa savremenom interpretaciom drevne umetničke tradicije.
Inesa i Rašid Azbuhanovi rade u retkom žanru rezbarene ikone. Prvi put su razne ikone došle u Rusiju iz Vizantije još u 11. veku i prvo su bile rasprostranjenije od uobičajenih slikanih ikona. ruski majstori su preneli vizantijsko iskustvo i bitno ga proširili. Pojavile su se ikone posvećene određenim svetcima, krstovi, ikone koje se nose oko vrata, koje se sklapaju... Reljefne ikone su bojene bojama i pokrivane zlatom i srebrom, tonirane prirodnim pigmentima, ukrašavane dragim i poludragim kamenjem, metalnim umetcima sa gravirama. Radi zaštite od vlage i buđi na ikone su nanošena specijalna ulja, pčelinji vosak, složeni lakovi. 16. i početak 17. veka obično se naziva periodom procvata ruskih rezbarenih ikona.
Sredinom 17. veka veliki deo ruskih rezbarenih ikona bio je uništen. Uzrok je bila crkvena reforma 1650-60. za vreme koje je patrijarh Nikon uveo nova paravila, Prema njima zabranjeno je da se prave trodimenzionalne ikone i skulpture. Početkom 18. veka carski ukaz je zabranio da se koriste u crkvenoj službi rezbareni likovi svetaca, osim raspeća. Malobrojne ikone su sačuvane.
Danas se skoro svi preostali radovi čuvaju ne samo u crkvama, već u najboljim muzejima zemlje. Postoje rezbarene ikone i drvene crkvene skulpture u muzejima Moskovskog Kremlja, Ermitažu, u Ruskom muzeju, Tretjakovskoj galeriji i mnogim drugim muzejskim zbirkama Rusije.
Bez obzira na mnogobrojne istorijske kaklizme, umetnost rezbarene ikone je preživela i sada preživljava novi procvat. Inesa i Rašid Azbuhanovi prave ikone u tehnici reljefa, kao i rezbarene ikonostase, ostale atribute crkvenih interijera.
Njihova veština je stekla široko priznanje i o tome svedoče individualne izložbe u Muzejima Moskovskog Kremlja i Centralnom muzeju staroruske kulture i umetnosti Andrej Rubljov, u Sankt-Peterburškom Državnom muzeju istorije religije.
Cene njihova dela i u Evropi: rezbarene ikone Azbuhanovih su izlagane u Nemačkoj, Velikoj Britaniji i Vatikanu. Francuski katolički kardinal Pol Pupar je bio zadivljen njihovih radovima. Umetnici uspostavljaju most između duhovnih tradicija i govore nam danas o istini i lepoti, podstiču nas na još veće razumevanje dubokog smisla postojanja vrednosti, rekao je on.
Na razne načine radove Azbuhanovih prihvatiće posetioci moskovske izložbe. Jedni će videti samo umetnička dela – prefinjene reljefe, izvedene sa neverovatnim majstorstvom, drugi će obratiti pažnju na likove svetaca, treći će moći da prate kako se drevna umetnička tradicija tumači u radovima savremenih umetnika. Ali nezavisno od religioznih ubeđenja, svaki posetilac će osetiti toplinu koju zrače rezbarene ikone.
Armen Apresjan,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: www.azbuhanov.ru/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















