Homoseksualni brakovi kao instrument društvenog uticaja
Parlament Urugvaja većinom glasova je odobrio zakon koji dozvoljava homoseksualne brakove u zemlji. Ekseprti međutim razmišljaju o uzrocima za pojavu situacije kada je pitanje realizacije prava jedne od mnogobrojnih "manjina" postao kamen spoticanja u javnoj diskusiji.
Pristalice legalizacije homoseksualnih saveza smatraju da je neprihvatljiva diskriminacija prema seksualnoj orijentaciji. Treba podvući da je reč ne o specifičnim pravima gejeva i lezbejki, već o poštovanju oštih ljudskih standarda u pogledu svih manjina bez izuzetaka. Konverzvativci u celini takođe su protiv diskriminacije. Ali ne odgovara im pravo homoseksulanih parova da vaspitavaju decu, koje se pojavljuje u slučaju legalizacije homoseksualnog braka.
Pitanje je u stvari vrlo komplikovano. Sa jedne strane, želja da se ostavi posle sebe potomstvo, bilo da su to rođena ili usvojena deca, čini se jednom od najrpirodnijih. Sa druge strane, polazeći od logike prirode, dete treba da ima mamu i tatu, a ne dva oca ili dve majke. Sa treće strane, čuli smo za tradicionalne heteroseksualne porodice gde se dete podvrgava raznim formama nasilja. I prilično često nasilje vrši upravo mama, čije postojanje konzervativci smatraju ključnim elementom srećnog detinjstva. Razumnije je ne uopštavati, već pažljivo ocenjivati svaku konkretnu situaciju i tek onda izvoditi zaključke. Najvažnija je realizacija prava samog deteta.
Ali registracija braka potrebna je u savremenom društvu radi realizacije mnoštva prava, i imovinskih, i naslednih, i roditeljskih, i mnogih drugih bez kojih je teško biti punopravni član društva. Drugim rečima, legalizacija homoseksualnih brakova verovatno ima ekonomsku podlogu. Usijanje strasti može se ohladiti ako se proširi sam pojam. Na primer, u Velikoj Britaniji postoji takozvano građansko partnerstvo, čiji članovi imaju pravo nasleđivanja, niz drugih prava, ali su lišeni mogućnosti usvajanja dece.
Niz eksperata smatra da takvi kompromisi između heteroseksualne većine i homoseksualne manjine osetno ublažavaju oštrinu problema. Govori predsednik Ruske asocijacije drutšvenog zdravlja profesor, doktor političkih nauka, magistar medicine Andrej Djomin.
- Naravno, ove ljude treba razumeti. I na neki nači oni treba svoja prava na harmonični život u svom poimanju da realizuju. Ako to naravno ne nanosi štetu interesima društva i drugih ljudi. Ovaj pricnip je vrlo važan. Ipak samtram da buka oko ove pojave nije proporcionalna njenom značaju. Čovečanstvo ostaje u osnovi podeljeno na dava pola, sa uobičajenom podelom obaveza.
Druga je stvar što se u praksi balans međusobnih ustupaka često narušava. Građani konzervativnih ubeđenja stupaju u koflikt sa državom, koja od njih traži bezuslovnu toleranciju na verbalnom nivou. Ispada da je pravo homoseksualaca na legalizaciju brakova iznad slobode savesti čitave grupe građana, u datom slučaju vernika.
Da li ćemo postati svedoci promene morala? – ako ne mi, onda naši potomci verovatno, pošto progres ne može da se zaustavi. Ali moguće ima smisla deset puta odmeriti pre nego što se jednom preseče. Jer moraće da se seče „na živo“.
Sergej Duz,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: © Flickr.com/ CharlesFred /cc-by-nc-sa 3.0/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















