Poklon astronomima poslednjeg dana proleća
Veliki asteroid proleteo je u petak pored Zemlje. Ovog puta on ne predstavlja nikakvu opasnost, izjavljuju naučnici. Rastojanje do njega će izneti skoro 6 miliona kilometara. Uporedo sa tim kosmički putnik je privukao pažnju astronoma: dva snažna radioteleskopa odjednom – u Kaliforniji i portorikanskom Aresibu – pratiće njegov let.
Intresovanje naučnika nije slučajno. Čeljabinski meteor koji je uzdrmao čitav svet, naterao je međunarodnu naučnu zajednicu da više pažnje poklanja proučavanju mogućih opasnosti iz kosmosa. Istovremeno svetska nauka je počela ozbiljno da računa da će izvući iz asteroida sasvim materijalnu korist, rekao je za Glas Rusije akademik Ruske akademije kosmonautike Ciolkovski Aleksandar Željeznjakov.
- Jedan od primenjenih značaja je proučavanje potencijalne opasnosti za našu planetu od strane drugih nebeskih tela. Drugo – sada se poklanja prilično mnogo pažnje pripremi letova ka asteroidima, u prvom redu ka onim oko Zemlje, sa tačke gledišta proučavanja mogućnosti eksploatacije korisnih ruda na njima.
Ali kako videti tako mali objekat po merilima Vasione? Obična optička sredstva u tome ne mogu da pomognu. Asteroid na rastojanju od 6 miliona kilometara može da vidi samo radioteleskop. U suštini to je isti tj radiolokator, objasnio je šef odeljenja za istraživanje Meseca i planeta Državnog astronomskog instituta Šternberg Vladislav Ševčenko.
- Iz jednog teleskopa se šalje signal na dati objekat. Odbačeni radijski signal će loviti drugi snažni radioteleskop. Po odrađenom radijskom signalu može da se sazna vrlo mnogo, sve do hemijskog sastava. A pre svega spoljni parametri: period okretanja, ako se primenjuju zakoni fizike, može da se sazna masa tela, raspodel mase unutar tog objekta. I naravno karakter njegove površine.
Slična informacija danas je jednako zanimljiva kako fundamentalnoj nauci, tako i predstvnicima biznisa, smatra Aleksandar Željeznjakov, pri tome poslednji imaju za ova nebeska tela sasvim konkretne planove.
- Proučavajući njihovu površinu i strukturu možemo da saznamo od čega se sastoji dati asteroid. Na primer, onaj koji se sastoji od nekih ruda, gvozdenih ili drugih, to je potencijalni objekat za buduća proučavanja i razrade. Sada postoji već nekoliko kompanija koje su proglasile konstruisanje kosmičkih uređaja u budućnosti koji će poleteti na asetroide, vaditi tamo rude i prebacivati ih na Zemlju. Znajući od čega se sastoji asteroid, mi ćemo znati ka čemu treba leteti i gde šta iskopavati.
Međutim obične ljude sada više zanima drugo pitanje: neće li proleteti naredni asteroid mnogo bliže našoj planeti i ne treba li čekati nove padove nebeskih tela? Aleksandar Željeznjakov ne isključuje da će u doglednoj budućnosti biti padova malih nebeskih tela na Zemlju. Ali globalnu katstrofu ne treba očekivati, ubeđen je ekspert. Po njegovom mišljenju ako razaranja i budu, biće strogo lokalna.
Grigorij Milenjin,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: ru.wikipedia.org/ vostok.rs
- Povezane teme
- kosmos
- istraživanje
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















