Dede Kosvara: tužna istorija čoveka-drveta
Zašto jedni ljudi svoj život prožive praktično zdravi, a drugima u udeo padaju ozbiljna iskušenja koja nije sanjao čak ni najizopačeniji um? Kao, na primer, Indonežaninu po imenu Dede Kosvara. Čoveku koji se polako pretvara u drvo. I nijedan lek ne može da mu pomogne.
Sve je počelo dok je Dede bio još dete. Rastao je kao zdrav i veseo dečak, kolovođa i duša društva. Vrlo radoznao i znatiželjan po prirodi Dede je satima mogao da istražuje džunglu s drugovima. Jednom, kad je imao 10 godina, nesrećno je pao u šumi i posekao kolena. Međutim, tome nije pridao poseban značaj. Koji dečak nikad nije imao ogrebotinu?
Rane mu se dugo nisu zaceljivale, a kad su počele da zarastaju, na njihovom mestu su počele da se stvaraju bradavice. Prvo ih nije bilo tako mnogo, ali ih je iz meseca u mesec bilo sve više i više. One su polako, ali sigurno počele da pokrivaju telo deteta, a Dedeu nije preostalo ništa drugo osim da posmatra šta se dešava s njegovim telom. Kosvara je bio iz siromašne porodice, njegovi roditelji nisu imali novca za lekare. A lokalni nadrilekari nisu mogli da izleče čudnu bolest.
Kao što često biva, dok nam sve ide kako treba, imamo mnogo prijatelja, a kad se nešto desi, oni nestaju. Dede nije imao više nikoga. Prisni prijatelji iz detinjstva su se okrenuli od njega i počeli su da mu se rugaju, kao i celo selo, uostalom. Dedeovo stanje se iz godine u godinu pogoršavalo. Kraste nalik na drvo su u potpunosti pokrile njegove noge, učinile su da njegove ruke liče na grane, a lice mu je postepeno obrastalo „korom“. Postalo mu je neizdrživo bolno da se kreće. Svaki korak je pričinjavao Dedeu neverovatnu patnju. Ranije, kad je imao manje krasti mogao je da se prehrani ribolovom, ali kako je bolest napredovala, nije mu preostalo ništa drugo osim da praktično umre od gladi. I kad je u njihovo selo došao lutajući cirkus Dede je odlučio da pobegne s njim. Tamo je „eksponat“ kao što je Kosvara obećavao ogromu dobit. Sve što se od njega tražilo bilo je da sedi s tablicom „Čovek-drvo“ mameći publiku.
Tako je prošlo mnogo vremena i Kosvara je dospeo u vidokrug jedne simateljske grupe. Snimljena je emisija o njemu i ceo svet je saznao za „tužnu priču o čoveku-drvetu“. Ovaj siže je video i predsednik Inodnezije Susilo Bambang Judhojono, koji je lično izdao nalog za lečenje Dedea Kosvare.
Najbolji lekari u zemlji su mu pohitali u pomoć. Obavljene su vrlo temeljne i opasne operacije na odsecanju krasti nalik na drvo s Dedeovog tela uz pomoć lasera. Ukupno je odsečeno oko 5 kilograma krasti. Dede je prvi put za poslednjih nekoliko godina video svoje ruke i u njemu se pojavila nada da će živeti normalno. Međutim, bolest se nije povukla. Posle izvesnog vremena njegovo telo je ponovo munjevitom brzinom počelo da se pretvara u „drvo“.
O mogućim uzrocima pojave i recidiva bolesti za „Glas Rusije“ je nešto rekla dermatolog Nina Tjurina:
- Po svemu sudeći, ovde se radi o bolesti Levandovskog-Luca, odnosno o bradavičastoj epidermodisplaziji. To je izuzetno retka nasledna genetska bolest. Ona se karakteriše izuzeto velikom raširenošću papiloma na čovekovom telu. Mislim da je u slučaju Dedea Kasvaroa bolest izuzetno napredovala zbog nedovoljnog imuiteta. Nažalost, bolest Levandovskog-Luca se danas smatra neizlečivom.
Tako da Dedeu ne preostaje ništa drugo osim da svake godine odstranjuje kraste koje se pojavljuju. Naravno, teško da se ovo može nazvati punovrednim životom, ali se Kosvera ne predaje i veruje da će ljudi jednog dana naučiti da leče njegovu bolest.
Aljona Rakitina,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
- Povezane teme
- bolest
- zanimljivosti
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















