SAD će 2015. godine prebaciti rat u Avganistanu na privatne firme
13. septembra na konferenciji za štampu o rezultatima četvorodnevne posete Kabulu delegacije Komiteta za odbranu i vojno-industrijski kompleks pakistanskog senata, njegov predsednik Mušahid Husein izjavio je da SAD i njihovi saveznici planiraju da ostave u Avganistanu oko 20 hiljada vojnika u 9 baza u raznim delovima zemlje. Po njegovim rečima, odgovarajući sporazum između Kabula i Vašingtona će biti potpisan u roku od dva meseca.
Ova cifra nije iznenadila eksperte. Manji broj vojnika, po njihovom mišljenju, ne bi dozvolio da se osigura završetak programa potpune predaje odgovornosti za bezbednost u zemlji njenim oružanim snagama i policiji.
Između ostalog izgleda da avganistanske vojnike neće ostaviti bez zaklona. Senator je podsetio javnost na važan detalj – osim vojnika, prema podacima informisanih izvora, u zemlji će ostati više od 100 hiljada američkih vojnika po ugovoru koji rade kako u sferi osiguranja bezbednosti, tako i u susesdnih oblasti sa Avganistanom i Pakistanom. I ova cifra ne potpada pod smanjenje NATO trupa.
List Fiskal Tajms još u maju je naveo preciznije cifre. Prema poslednjom popisu ProfessionalOverseasContractors, u tom trenutku u Avganistanu radilo je 110 404 vojnika po ugovoru. Od njih 33 444 građana SAD. Ostali su bili Avganistanci i građani drugih zemalja. Kako je pisao list: većina radi u privatnim firmama za obezbeđenje, koje rade za Stejtdepartment radi zaštite diplomata. To znači da su naoružani da ubijaju u ime vlade SAD.
Šta više, posle potpunog povlačenja trupa upravo oni će odgovarati za pripremu avganistanske policije i vojske, izgradnju infrastrukture, realizaciju projekata razvoja i zaštite građana zaposlenih na njima. U skladu sa uslovima avganistansko-američkog strateškog sporazuma o partnerstvu, potpisanog još na leto prošle godine, do 2024. godine u zemlji će ostati mali broj američkih trupa. Veći deo posla koji trenutno rade vojnici, završiće izvršioci. To je de-fakto armija i de-fakto vojno prisustvo – izjavio je u interevjuu za Fajnenšl Tajms analitičar za spoljnu politiku Kato Instituta Malu Inosent.
Samo ova armija će biti malo drugačija. Privatni vojnici u kritičnoj situaciji su mnogo manje ograničeni u svojim dejstvima. Uzimajući u obzir da većinu napada na objekte i transportne kolone vrše male grupe, profesionalni vojnici u stanju su da bez osvrtanja na važeća pravila primene oružja efikasno odbiju napad. Sve moguće posledice u tom slučaju se takođe razmatraju kao „pojedinačni slučajevi“. Između ostalog, kako pokazuje iskustvo, vojnici po ugovoru imaju uspostavljene veze sa lokalnim podzemljem, što svodi rizik od oružanih sukoba na minimum. Takođe nisu osetljivi na optužbe za potkup terorista, kao što je slučaj sa državnim strukturama. U biznisu, kao što se zna, sva sredstva su dobra ako doprinose ispunjavanju postavljenih zadataka.
Vojnici po ugovoru, ma koliko čudno zvučalo, manje koštaju budžet. Svi troškovi za njihov smeštaj i osiguranje padaju na rukovodstvo kompanija. Država takođe nije opterećena obavezama u slučaju pogibije ili ranjavanja. Kada su Pentagon nedavno optužili za to da nije u toku čime se konkretno bave njegove firme izvođači u Avganistanu, zvanična lica su mirno odgovorila da vojno ministarstvo postavlja streteške zadatke, a kako će oni biti ispunjeni, stvar je privatnih izvođača.
Prema podacima Centra za strateška i međunarodna istraživanja, 2011. godine ministarstvo odbrane SAD je potrošilo na ugovore 375 milijardi dolara u poređenju sa 163 milijardi 2000. godine. Izgleda da privatne firma u ratu postaju popularne.
Vadim Fersovič,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
- Povezane teme
- SAD
- Avganistan
- NATO
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















