Film „Staljingrad“ : lične priče, lične motivacije
10. oktobra je svoj bioskopski život započeto film „Staljingrad“, režisera Fjodora Bondarčuka. On je posvećen jednom od najtragičnijih događaja koji je odneo toliko mnogo života tokom Drugog svetskog rata - Staljingradska bitka, koja je prelomila tok rata, jer od nje je počela ofanziva sovjetske armije, okončana potpunim krahom hitlerovske Nemačke. Ovo je prvi ruski film snimljen u formatu IMAX 3D.
Najnaprednije savreme tehnologije čine svoje: gledaoci dobijaju utisak da sami prisustvuju ovim događajima. Potkrepljene su ove scene i tragičnom muzikom, koju je za ovaj film napisao čuveni američki kompozitor Anđelo Badalamenti. Ipak, ovo nije samo ratni film, govori Fjodor bondarčuk:
- Ovo nije dokumentarni film, nije vrsta istrage jedne od dve verzije Staljingradske bitke. Ovo je film o ratu - ovaj je konflikt mogao biti u Troji, a isto tako i na Kulikovskom polju.
A na platnu - Staljingrad, ruski grad na Volgi. Novembar 1942. godine. Strašni boj sovjetske armije protiv hitlerovske vojske uz mnogo krvoprolića. Grupa sovjetskih obaveštajca opkoljava kuću u kojoj se nalazi jedina preživela osoba - devojka, koja će nekome postati kao kćerka, nekome drugarica, a neko će se u nju zaljubiti.
Ona je oličila sve, tačnije i one koji su nestali i one koji se nisu ni pojavili odnosno rodili. Režiser Bondarčuk ima svoju verziju „fenomena Staljingrada“. Kako je izmučenim ruskim vojnicima pošlo za rukom da preokrenu tok rata u svoju korist? Bondarčuk govori:
- Bila je druga godina rata u toku - svako je imao neku svoju životnu priču, tako mi se čini. Teško je sve to sada pretpostaviti. Ali, ako bih se našao u takvoj situaciji, ja bih verovatno osetio potrebu da se osvetim, i motivacija bi kod mene bila jaka- kako god to strašno sada zvučalo.
Uzgred, nemački vojnici na filmu - nisu predstavljni kao karikature, kao neprijatelji sa plakata za filmove. To su ljudi koji se takođe bore sa sobom, imaju sumnje, stide se, boje. Čak je prikazan i ljubavni momenat između nemačkog oficira i ruske lepotice. Osim toga i glavni antagonisti u filmu su ruski i nemački oficir koji zajedno gube život, gledajući se u momentu kada obojica ginu. „To naravno nije pomirenje“,- nastavlja Fjodor Bondarčuk:
- Ni u kojem slučaju nismo hteli da kraj filma napravimo kao opšte praštanje i poistovećivanje crnog i belog. Finale- jedan na drugog pucaju - to je rat, ali ne i pomirenje.
„Staljingrad“ će biti nominovan za prestižnu nagradu „Oskar“ u nominaciji „ najbolji inostrani film“. U borbi za ovu nagradu on će se naći zajedno sa desetak veoma dobrih filmova.
Rita Bolotska,
- Izvor
- Glas Rusije, foto: KinoPoisk.ru/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















