
VEČITA KARMEN
Pre 175 godina, 25.oktobra 1875.g. ,rođen je francuski kompozitor Žorž Bize, (George Bizet, 1838-1875 ) koji je zauvek obezbedio sebi mesto u istoriji muzike zahvaljujući svojoj znamenitoj operi „Karmen“.
Lik slobodoumne lepotice-Ciganke je toliko prionuo gledaocima za dušu, da se vremenom „nastanio „u mnogim umetničkim oblastima i ne samo u njima: po njoj je nazavan čak i jedan asteroid otkriven 1905.
Muzika i pozorište
Besmrtna opera Žorža Bizea još uvek je jedna od najpopularnijih scenskih muzičkh dela na svetu.Tako je samo u Rusiji „Karmen“ sa velikim uspehom prikazivana u Marinskom i Boljšem teatru, u Teatru opere „Stanislavski „,u Pozorištu opere i baleta „Kirov“.
Takođe je izvođen balet u jednom činu„Karmen- svita“ na muziku Bizea, a u orkestraciji Rodiona Ščedrina i to u mnogobrojnim iterepretacijama na temu romana Prospera Merimea.
Karmen kao slikarski model
Likovne umetnike je interesovala ne samo strasna i poročna Karmen : oni su često slikali pevačice koje su pevale njenu partiju. Tako je Edvard Mane ovekovečio primadonu Emiliju Amber, dok je Vrubel uradio „Portret T.S. Ljubatovič u ulozi Karmen.“

Lik Karmen su sa zadovoljstvom obrađivali i drugi umetnici-glumci, slikari, režiseri, kompozitori.
Karmen u književnosti

Upravo u književnosti je rođen lik Karmen-Karmensitom su zvali nepokornu Ciganku koja je odbila da se potčini voljenom čoveku i zbog toga platila životom.Siže je izmislio Prosper Merime (Prosper Merimee, 1803-187), a neki smatraju da je za stvaranje tog lika bio inspirisan Puškinovim „Ciganima“.
O slavnoj Ciganki su pisali Nikolaj Gumiljov i Marina Cvetajeva.
Aleksandr Blok je Ciganki Karmen posvetio ciklus od 10 pesama. Evo fragmenta iz jedne pesme.
Snežno proleće navire/Ja prestadoh u knjigu da gledam/...O, strašnog li časa, kada ona /Gledajući Cunigu u dlan/ U oči Hozea svoj pogled ustremi !/Osmehom se oči zasvetleše./ Zablista zuba biserni red /I ja zaboarvih sve dane,i noće sve/ U srce se sva krv izli / I ispra sećanje na domovinu/ ...A glas je pevao: Samo život tvoj / Cijena je ljubavi moje.
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















