Sarajevski atentat iz perspektive evropske štampe
Austro-nemački i francusko-ruski listovi su vodili pravi medijski rat pred početak prvog krvoprolića u Evropi u XX veku. Vodeći polemiku sa Berlinom i Bečom, koji su na sve moguće načine pokušavali da odgovornost za događaj u Sarajevu pripišu Beogradu, a indirektno i Peterburgu, pariske novine su sa retkom jednodušnošću stale na stranu jednog malog balkanskog naroda. Takvi antipodi, kao što su, "Eclair", "Libre Parole", "Radical", "Action", "Humanite", uporno su insistirali na tome da je atentat samo prirodna i logična posledica celog lanca događaja.
Pucanj u Sarajevu koštao je života inspiratora aneksije BiH kojom se stavljala tačka na vekovne težnje srbskog naroda za nacionalnim ujedinjenjem. Atentat je izveden na dan srbskog nacionalnog praznika Vidovdana kada bol i osećaj poniženja još jače izbijaju na površinu.
List "Radical" piše: "Žrtvom je stao inspirator i izraziti predstavnik sistema koji se primenjivao u ugnjetenoj Bosni".
"Očekivajući teror" - primećuje "Radical", „ne može se ne videti u ubistvu Franca Ferdinanda strašno upozorenje tom sistemu represije, kojim se koristila Austrija za jačanje svoje dominacije zakonom jačeg. Sistem vojnog režima, dekreta i administrativnih gonjenja – je zastareli sistem". Umerena «La France“ donosi: "Ugnjetavanje, rađeno po volji pokojnika, osvetilo mu se. Ovo je tužan rezultat agresivne politike koju je otelotvoravao Franc Ferdinand".
"Šta ima čudno u tome," - uzvikuje senator Anri Berenže u "Action", "ako su vruće mlade glave želele osvetu. Oni se ne mogu opravdati, ali se mogu razumeti. Odigrana drama ispisuje stranicu u epskoj borbi Slovena sa svojim nemačkim ugnjetačem".
U "Humanite" Žan Žeras kliče: "Nema boljeg međunarodnog prava! Svuda vlada sistem stisnute pesnice, koji izaziva eksploziju strasti, nasilja, ubistva - ti stalni pratioci bezakonja, ugnjetavanja i tiranije. Pokojni nadvojvoda je sebi zadao cilj da „ukroti“ celu naciju. Pripremao je uništenje cele Srbije... Sada, naravno, pokušavaju da za revolt dvojice mladića odgovornost svale na celu naciju. Već se iscrtava silueta dvojnika isfabrikovanog "zagrebačkim delom" - "beogradska zavera" koja će klerikalno-militantnoj kliki dati izgovor da izravna račune sa Srbijom. Neka Austrija razmisli pre nego što krene novim stazama represije! Šta poseješ, to ćeš i požnjeti. Samo sistem pravde i slobode može preduhitriti eksplozije strasti".
Srbski list "Balkan" daje sarajevskom atentatu globalni značaj. Franc Ferdinand je pretio evropskom miru, stvorio je Albaniju da bi je prigrabio za sebe, izazvao je srbsko - bugarski rat, a sada je otišao sa ovoga sveta.
Po mišljenju lista "Stampa", Franc Ferdinand je morao da plati za sve grehe austrijske politike, za režim bezakonja i progona.
U Rimu su gajili nadu da će sada doći do radikalne promene kursa austrijske politike. Oni su se nadali da će se napokon zaustaviti represivna politika u Trstu i okolini, gde je pokojni nadvojvoda, na uštrb ostalih naroda, posebno štitio hrvatsku naciju.
Interesantno je proročansko gledanje turske štampe na događaj u Sarajevu. Oni u njemu vide znak "početka velike borbe između dve rase - slovenske i nemačke. Nesreća Austrije je u tome, što je njena budućnost usko povezana za ličnošću njenih vladara". List "Tanin" primećuje: "Ubistvo nadvojvode će izazvati slom cele austrijske politike. Jasno je da, kada vam je stanovništvo na tri četvrtine slovensko, ne možete sprovoditi nemačku politiku. Ubistvo naslednika – rezultat je te nesrećne politike".
Rezultat takve politike je bio I svetski rat.
Milena Cmiljanić,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















