
USTAVNE PROMENE
Piše: Gostimir T. Popović, vojno-politički analitičar
prota49@yahoo.com, www.gtp.ovde.com
Ustavne promene
U narednom periodu jedna od osnovnih aktivnosti koja će da se nađe pred svim relevantnim faktorima Republike Srpske, a prvenstveno pred političkim partijama i institucijama, biće proces promena Ustava BiH. Ovaj proces imaće sledeće osnovne karakteristike koje se mogu iskazati na sledeći način:
1. Pritisci i sve vrste lobiranja od strane političkih partija iz Sarajeva koje artikulišu interese Bošnjaka koji će da budu usmereni na kreaciju dokumenta s kojim će da dobiju centralistički državu u kojoj će da se odlučuje po principu „jedan čovek jedan glas.“ Ključni udari će da budu usmerenim na organizacionu strukturu, dakle na jednostavno nestajanje RS kao pojma i sadržine iz Ustava.
2. Dvolična i dvosmislena uloga većine partija koje artikulišu interese Hrvata ali ipak u velikoj meri usmerena na nestanak RS, bez obzira koliko i to za njih bilo štetno.
3. Uloga raznih nevaldinih organizacija koje će pod uticajem, prvenstveno, bošnjačkih sistema da rade u njihovom interesu što će se iskazati kroz veliki broj okruglih stolova, skupova i saopštenja, a koristiće se mnoga poznata i manje poznata imena koja su se do sada pojavljivala u regionu.
4. Islamski lobi u celom svetu će intenzivno da radi na kreaciji centralizovane države, a posebno onaj u SAD.
5. Dobar broj diplomatskih predstavnika u Sarajevu, izlobiranih od strane bošnjačkih političkih krugova, svih diplomatskih nivoa biće u službi centralizacije.
6. Sredstva javnog informisanja u Federaciji BiH, u okruženju (prvenstveno u Hrvatskoj) zdušno će da rade na projektu nestanka RS iz Ustava, pri čemu će kampanja imati sve oblike propagandno psihološkog rata.
Republika Srpska kao sistem sa svojim institucijama i treba i mora da učestvuje u procesu ustavnih promena ali u samom startu treba da se definiše osnovni termin a on treba da bude „USTAVNE PROMENE“ a ne „USTAVNE REFORME“
Osnovni faktori u RS koji treba da se bave ovim pitanjem su:
1. INSTITUCIJE Republike Srpske (NSRS, Vlada, ANURS i Univerziteti)
2. Predstavnici RS u zajedničkim institucijama,
3. Političke partije
4. Nevladine organizacije
Institucije Republike Srpske (prvenstveno NSRS) treba da daju osnovne podlogi iskazane kroz eksplicitni deklaraciju, koju narodni poslanici treba da pre usvajanja provere u izbornoj bazi, te da ima karakter maltene masovnog izjašnjavanja.
Predstavnici RS u zajedničkim institucijama imaju dvostruku obavezu. Prvo da prate volju i odluke iz institucija RS a drugo da pomno rade da se ne donese bilo kakva odluka koja bi bila na štetu RS u daljem procesu.
Političke partije, posebno one koje su dobile najviše mandata u institucijama sistema, imaju ogromnu ulogu da iskažu političku volju koja će da bude osnovna podloga za rad institucija sistema.
Nevladin sektor kroz seriju rasprava i debata ima značajnu ulogu pomoći u kreaciji rešenja koja će da budu najprihvatljivija.
OSNOVNE POSTAVKE USTAVNIH REŠENJA
1. Ustav treba da se bazira na osnovnim deklaracijama i drugim univerzalnim dokumentima o ljudskim pravima, od ličnih, preko kolektivnih pri čemu se pravo naroda na samoopredelenje NE SME zaobići. Pitanje državljanstva entiteta se obavezno mora zadržati i precizirati.
2. Ustav treba da održi i osnaži organizacionu strukturu BiH od najmanje dva entiteta te da potvrdi pravo i odgovornost RS na 49% teritorije, pri čemu se treba utvrditi mehanizam preciznog lociranja teritorije RS kao kompaktne teritorije.
3. Od zajedničkih institucija kojih sada ima 10 (a prenesenih se ne zna ni koliko) rešenjima u Ustavu treba definisati kao 6 do 8 zajedničkih institucija a SVE ostalo da bude u nadležnosti entiteta.
4. Osnovne zajedničke insttucije mogle bi da se organizuju kroz:
-Spoljnu politiku
-monetarnu politiku
-finansiranje zajedničkih institucija,
-imigraciona i politika azila,
-provodjenje medjunarodnih medjuentitetskih polltika i uskladjivanje krivičnih propisa uključujući i odnose sa interpolom
-regulisanje medjuentiteskog transporta i komunikacija
-kontrola vazdušnog prostora
5. U ustavu treba osnažiti odredbu kojom entiteti mogu da sklapaju medjunarodne sporazume.
6. Mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa treba precizirati do detalja, pogotovo na nivou Predsedništva i Parlamentarne Skupštine.
7. Kontrolni mehanizmi, poseno prema oružanim snagama, moraju se ugraditi u Ustav.
PROCEDURE U PROCESU USTAVNIH PROMENA
Osnovni dokument treba da se donose u NSRS da RS dobrovoljno ulazi u ovaj proces
Svi uključeni faktori treba da daju svoj predlog osnovnih podloga a jedino merodavan je onaj koji izadje iz NSRS
Neophodna je veoma široka serija javnih rasprava koji treba da organizuju institucije, lokalne zajednice, političke partije i nevladine organizacije. Svaki od ofih činilaca treba da formira organizacioni oblik koji će da se bavi ovim pitanjima a na nivou NSRS glavni odbor ili komisiju za realizaciju procesa ustavnih promena kji će da bude mesto gde se slivaju sve informacije.
Svako ubrzavanje procesa može da bude kontraproduktivno a disonantni tonovi po pitanju nedvosmislenih kategorija kao što je postojanje RS, njena teritorija, njen ustav i institucije mogu samo da štete budućnosti RS.
Odnos prema javnosti se treba posmatrati u dva pravca.
Prvo, kao odnos prema najširoj javnosti koja će dobiti priliku da prati sve aktivnosti te da se eliminiše i pomisao da se nešto radi zakulisano i „ispod žita“.
Drugo, kao odnos prema stručnoj javnosti koja se mora maksimalno uvažavati i koja će da bude uključena u ceo proces promena.
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















