Privatni državni kosmos
Tri lansiranja, i nijedan od njih nisu izvršile tri «klasične» kosmičke agencije – takvi su rezultati prvih deset dana 2014. godine. Sezonu letova otvorili su Indija i dva «privatnika» - SpaceX i Orbitsl Corp. Iako komercijalni udeo u kosmičkoj sferi, pre svega u sferi lansiranja, stalno raste, verovatno je da budućnost privatnog kosmosa zasad počiva najpre u saradnji s državnim „igračima“.
Uspešan start rakete-nosača GSLV-D5 5. januara s poligona Kosmičkog centra «Satiš Dhavana» na ostrvu Šriharikota prekinuo je seriju neuspeha koja je pratila pokušaje lansiranja telekomunikacionog satelita GSAT-14 Indijske organizacije za kosmička istraživanja prošle godine. Lansiranje je takođe dodalo nekoliko «plusova» u istoriju rakete-nosača GSLV (Geosynchronous Satellite Launch Vehicle) koja je uvedena u eksploataciju 2001. godine i koja je od tada u različitim modifikacijama bila lansirana osam puta, od čega su samo tri pokušaja bila potpuno uspešna.
6. januara kompanija Space Exploration Technologies (SpaceX) je lansirala u kosmos s kosmodroma na rtu Kanaveral telekomunikacioni satelit Thaicom-6, koji je proizvela kompanija Orbital Science Corporation, koja je sa svoje strane 9. januara uputila ka Međunarodnoj kosmičkoj stanici teretni brod Cygnus uz pomoć sopstvene rakete-nosača Antares s poligona Srednjeatlantskog regionalnog kosmoporta (MARS) na ostrvu Volops. Cygnus će na stanicu dopremiti rezerve za astronaute i komplet eksperimentalnih uređaja i mikrosatelita.
Ovaj start je treći za raketu-nosač Antares koja je „započela karijeru“ prošle godine. Njen prvi stepen se zasniva na prvom stepenu RN „Zenit“ koju je proizveo KB „Južni“ i koristi motore koji se baziraju na motorima NK-33, prvobitno napravljenim za sovjetsku „mesečevu“ raketu-nosač N-1.
«Sovjetski motori upućuju privatnu američku raketu po narudžbini NASA ka Međunarodnoj kosmičkoj stanici» - samo ova rečenica je dovoljna da bi se shvatilo koliko se promenio raspored pozicija «svemirskih snaga» u drugoj deceniji XXI veka u poređenju s početkom kosmičke ere. Slika postaje raznovrsnija. I više se ne radi o ulasku privatnih kompanija u kosmičku sferu. Novo postaje to što „privatnici“ pokušavaju da malo-pomalo diktiraju svoje uslove na tržištu lansiranja i postepeno proniču u „srž“ kosmonautike, što još uvek ostaju pilotirani letovi. Dok se prvo odavno moglo očekivati s drugim se pitanje može postaviti na sledeći način: da li privatni kapital može bitno da promeni situaciju u ovoj oblasti osvajanja kosmosa?
Najrealističnija usluga široke potrošnje u narednim decenijama mogu postati suborbitalni letovi – «skok» iznad 100 km i povratak. Po ceni od nekoliko desetina hiljada dolara ovakvi letovi su – iako skupo, ali relativno masovno zadovoljstvo.
Put u «veliku» kosmonautiku je druga stvar. Ovde će, očigledno, još prilično dugo vremena interese privatnih igrača određivati politika državnih kosmičkih agencija. Upravo one mogu da dozvole sebi da duže vremena ulažu sredstva u granu koja se ne isplaćuje odmah i u kojoj se zahteva povećano osiguranje bezbednosti.
Danas je polje za ulaganje napora privatnika ograničeno na Međunarodnu kosmičku stanicu kojom upravljaju državne kosmičke agencije. Stanica je izazvala i još uvek izaziva aktivnu kritiku, ali izgleda da niko ne planira da je se odrekne, kao i pilotirane kosmonautike u celini.
Privatne kompanije u ovu oblast pokušava da privuče NASA u okviru programa COTS (Commercial Orbital Transportation Services) za dopremanje tereta i CCDev (Commercial Crew Development) – za dopremanje astronauta na stanicu. Perspektive se ovde određuju budućnošću stanice koju će, kao što smo saznali pre nekoliko dana, NASA nastaviti da podržava još najmanje devet godina. A 9. januara je u Vašingtonu počeo samit šefova kosmičkih agencija sveta, na kojem se govori o pilotiranoj kosmonautici i budućim svemirskim stanicama, eventualno van granica niske Zemljine orbite. Iako je malo verovatno da će na ovom susretu biti doneta sudbonosna odluka, u toku ovakvih razmatranja se ipak formira plan daljih aktivnosti.
Olga Zakutnjaja
- Izvor
- Glas Rusije, foto: EPA/ vostok.rs
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »
















