Prevodioci u izvesnoj meri igraju ulogu mirotvoraca
Ova godina protiče u znaku 200-godišnjice rođenja velikog ruskog pesnika Mihaila Ljermontova. Njegovo stvaralaštvo biće jedna od glavnih tema već tradicionalnog rusko-slovenskog seminara prevodilaca koji će biti održan u Moskvi u Institutu za slavistiku RAN i Biblioteke strane književnosti. Ove godine on se održava treći put.
Jedna od učesnica seminara je šef odeljenja za istoriju slovenskih književnosti Instituta za slavistiku RAN, doktor filologije Ljudmila Budagova. Naša sagovornica je istakla poseban značaj sličnih naučnih manifestacija.
- Umetnički prevodi ne samo da jačaju veze među nacionalnim kulturama. Oni igraju i svojevrsnu ulogu mirotvoraca. Predstava o narodu zasniva se ne samo na političkim odnosima među državama, već i na kulturi ovih naroda. Rusija je često imala složene političke odnose sa drugim slovenskim zemljama: Poljskom, Bugarskom. Sada imamo probleme sa Ukrajinom. Razume se, neonacisti, sledbenici Bandere su van granica kulture. A postoje odlični pisci i pesnici koji mogu da formiraju drugi odnos prema toj zemlji. I naprotiv, klasična dela ruske i sovjetske književnosti prevedena na ukrajinski mogu da služe kao izvor pozitivnih osećanja prema Rusiji.
Vratimo se rusko-slovenskom seminaru prevodilaca. Njegov biser je simultani prevod. Ipak Ljudmila Budagova ima svoj predlog za kolege iz branše.
- Razume se, osnovni biser ovog seminara je simultani prevod. Ali htela bih da skrenem pažlju na problem transkripcije stanih vlastitih imena. Ovde postoje ozbiljne razlike. Prevodioci na razne načine fiksiraju imena stranih pisaca u svojim radovima i svojim istraživanjima. To smatram pogrešnim. Takvih razlika ne treba da bude. U svakom slučaju među slovenskim autorima čije su veze sa ruskom kulturom dublje nego kod evropskih. Tačnije htela bih da predložim temu vezanu za veću kulturu prevoda. Htela bih da dodam da slični seminari jačaju pozicije ruskog jezika. Sada jezik međunarodne komunikacije postaje engleski. Njega na konferencijama slavista razumeju mnogi, a ruski ne svi. Zato ovakvi seminari imaju posebnu misiju. Oni pomažu da ojača položaj savremenih rusista, što je takođe vrlo važno za naše odnose.
Prevodivost i neprevodivost poezije, Književni istoričar kao prevodilac pesnika... To su osnovne teme referata 3. rusko-slovenskog seminara prevodilaca koji će biti održan u Moskvi prvih dana aprila.
Grigorij Sokolov,
- Izvor
- Glas Rusije/ vostok.rs
- Povezane teme
- Rusija
- književnost
Komentara (0) Ostavite Vaš komentar Objavite novost
19. maja na beogradskom aerodromu upokojio se jeromonah Roman (Matjušin) — pesnik sa gitarom, monah i čovek koji je Srbiju nosio duboko u srcu....
9. maja 1945. godine u 00:43 po moskovskom vremenu u Berlinu je potpisana bezuslovna kapitulacija nacističke Nemačke....
U Moskvi je predstavljen projekat spomenika pukovniku Nikolaju Nikolajeviču Rajevskom, koji će biti postavljen na jugu Srbije....
U svečanoj i dostojanstvenoj atmosferi u Ruskom domu u Beogradu, otvorena je izložba povodom velikog jubileja: 110 godina od formiranja Prve srpske dobrovoljačke divizije. Ova izložba okupila je ljubitelje...
Izložba slika tri umetnice - Irene Lazić, Ružice Mitrović i Ivane Stanisavljević Negić biće otvorena u četvrtak u Galeriji Narodnog univerziteta u Vranju. Otvaranje izložbe je zakazano za 18....
Džingisidi, kako se nazivaju potomci velikog osvajača, činili su političku elitu moćne mongolske države Zlatne horde....
Ostale novosti iz rubrike »















